U gradu Zagrebu mnogo je nedovršenog posla u sanaciji posljedica potresa koji je prije tri godine pogodio metropolu. Mnogo je i teorija koje više ili manje opravdavaju neefikasnu obnovu. Aktualna zagrebačka vlast opravdava se loše započetom obnovom svojih prethodnika, bez valjane dokumentacije, a nadležni ministar skupoćom pojedinih zgrada u Zagrebu.
Oštećen krov u centru Zagreba | foto: Facebook grupa Potres u Zagrebu – Svi mi u centru
Ministar graditeljstva Branko Bačić u emisiji Otvoreno na HRT-u rekao je da je država trenutno na 600 milijuna eura utroška sredstava u obnovu. Dodao je kako u idućih 100 dana mora potrošiti 403 milijuna eura.
– Veliki broj projekata se provodi na području zagrebačkog i petrinjskog potresa i to daje nadu da ćemo uspjeti iskoristiti taj novac. Radovi su u punom zamahu, gradilišta su popunjena radnicima i svakodnevno nam pristižu zahtjevi za nadoknadu sredstava, rekao je Bačić.
Bačić je naglasio kako su u zadnja dva mjeseca, otkako je postao ministar, potrošili 230 milijuna eura. Istaknuo je kako nije zadovoljan s izgradnjom zamjenskih kuća.
– Najavio sam da ćemo u idućih mjesec dana započeti s izgradnjom 21 kuće, ali ne treba zaboraviti da je nekonstrukcijski obnovljeno 2.134 zgrade u Zagrebu. Do kraja godine ići ćemo s 250 konstrukcijskih obnova višestambenih zgrada u Zagrebu, a pola njih ide u samoobnovu, istaknuo je Bačić.
Natječaji vezani za obnovu su predugo trajali
Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, koji je u vrijeme potresa bio dekan Građevinskog fakulteta, rekao je da su njihove prognoze bile drugačije. Kazao je kako je standardno da se u tri mjeseca provedu prve analize i pregledi, a djelatnici fakulteta su sa svim kolegama s resornih komora to uredno radili.
– Učinili su sve što je moguće, napravili su bazu podataka, arhivirali cijeli postupak i onda su krenuli javni pozivi za javne građevine. Ključno je bilo kvalitetno raspisati javne pozive i mi smo se trudili da to bude što prije. Ali nismo predvidjeli jako dugo vrijeme natječaja koji traju nakon što imate gotovu dokumentaciju. To je trebalo skratiti s nivoa države, rekao je Lakušić.
Zamjenik gradonačelnika Zagreba, Luka Korlaet, rekao je da su zadovoljni obnovom u Zagrebu. Istaknuo je i kako su puno toga napravili samoinicijativno.
– Grad ima ingerenciju nad obnovom javnih zgrada, a kod privatnih zgrada imamo ograničene ingerencije. Dali smo 42 milijuna gradskih kuna za obnovu kućanstva, formirali smo mobilne timove koji su pomogli građanima na 5.000 adresa od vrata do vrata, kako bi ispunili zahtjeve prema Ministarstvu za konstruktivnu obnovu, naglasio je Korlaet.
Gdje je zapelo u obnovi u Zagrebu?
Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika govorio je i o poteškoćama koje su imali prilikom obnove. Rekao je kako je Ministarstvo kulture putem međunarodnog povjerenstva, prije nego su preuzeli upravu, reklo da se škole ne obnavljaju kako treba. Utvrdili su da se obnavljaju preinvazivno bez adekvatne dokumentacije i da se to ne smije tako raditi.
– Mi smo morali zaustaviti radove, naručiti nove projekte, raskinuti postojeće ugovore izvođača… Krivo je bilo postavljeno i zato je uzelo tako puno vremena, rekao je Korlaet.
Ivica Lovrić, nezavisni zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini odgovorio je Korlaetu da nisu krenuli u divlju obnovu. Spomenuo je kako su u prvih 5,5 mjeseci nakon potresa sanirali 162 lakše oštećena objekta sa zelenim oznakama, školske i vrtićke zgrade.
– Novu vlast sve je dočekalo spremno i povukli su 300 milijuna kuna. Što se tiče preostalih 13 objekata, jer u Zagrebu je bilo oštećeno 175 odgojno-obrazovnih objekata, to su bili objekti s crvenom i žutom naljepnicom i moralo se ići na cjelovitu obnovu. Zaštitari su od prvog dana bili na objektima, na većini je izrađena projektna dokumentacija, provedeni natječaji i ugovoreni radovi, rekao je Lovrić.
Ministar Bačić rekao je da razumije sve sugrađane da je brza obnova prioritet, ali je istaknuo da ona mora biti kvalitetna, sigurna i rađena po struci. Pritom je istaknuo kako se radi o obnovi metropole.
– Ovdje je jedna zgrada npr. građevinskog fakulteta ili škole skuplja nego 40 objekata malih zgrada. Treba biti brz, učinkovit, ali i treba vodit računa o sigurnosti kako nam se sutra ne bi dogodio novi potres, rekao je Bačić.
Podsjetimo, u tri godine otkako je Zagreb pogodio razoran potres, izmijenilo se čak četiri ministara zaduženih za obnovu, a donesena su i dva Zakona. Dostupni podaci pokazuju da se nije puno toga napravilo. Donosimo detaljan pregled svih aktivnosti u posljednjih godinu dana koje su se napravile po pitanju obnove u Zagrebu. Više o tome možete pročitati ovdje.
