Nova anketa: Kojeg je majstora najteže angažirati za posao?
Prema Analizi postojećeg stanja u zgradarstvu i vještina građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, utvrđeno je kako u Hrvatskoj nedostaje 24.500 radnika. No, i bez ovog podatka da majstora manjka zna svatko tko je u posljednjih nekoliko godina pokušao za radove angažirati keramičara, električara, instalater plina, knaufera. Kojeg je vama majstora bila najteže pronaći?
keramičar | foto: Freepik
Da majstora u Hrvatskoj već dulje vrijeme nedostaje nije nikakva tajna. Zbog vala energetske obnove, sanacije područja pogođenih potresom i velikog broja bauštelaca koji na rad odlaze u inozemstvo pronaći keramičara, električara, instalater plina, knaufera, fasadera, krovopokrivača postalo je gotovo nemoguća misija.
Posebno kada su u pitanju ‘manji’ poslovi poput ugradnje dodatnog radijatora, izmjene keramike na podu kupaonice ili pregrađivanja dnevne sobe. Oni koji dobro rade, imaju znanje i alat, hvataju se radije većih poslova na dulje vrijeme kojih na tržištu trenutno ne manjka. Stoga u novoj Bauštela.hr anketi postavljamo pitanje:
Cijene otišle u nebo
Prema zakonu ponude i potražnje ova je situacija i bitno podigla cijene ‘ruku’. Cijene obrtničkih usluga u građevini drastično su narasle kroz proteklih 12 mjeseci, te u najatraktivnijim sektorima bilježe dvoznamenkasti porast. Trenutno je najskuplje angažirati keramičare čija je cijena usluga porasla za čak 21% u odnosu na prošlu godinu.
Za 18% skuplje su usluge električara koje sada iznose 16,5 eura po četvornim metru, kao i fasadera koji svoj rad po kvadratu naplaćuju 42 eura po četvornom metru. Za 18% skuplja je i usluga adaptacije kupaonice za koju je potrebno izdvojiti 630 eura po četvornom metru, kao i usluga vodoinstalatera kada je u pitanju postavljanje vodovodnih instalacija koja danas košta 19 eura po kvadratu.
Nedostaje mladih
Za kronični nedostatak majstora djelomično je kriva i nezainteresiranost mladih za upisivanje strukovnih programa koji nude ovu vrstu izobrazbe, razlog tome je pak kriva percepcija i stereotipi društva. Kao i nedostatak volje za usavršavanjem u struci.
O tomu najbolje svjedoči statistika Hrvatske obrtničke komore koja kaže kako godišnje u prosjeku titulu majstora zasluži tek tristotinjak osoba. Tako je u 2021. godini majstorski ispit položilo 307 osoba, u 2022. 296, a u prva dva od četiri roka za polaganje ispita u 2023. godini njih 161.
Pogledajte ovdje rezultate Bauštela.hr ankete o radu na crno.
