Gradilišta će moći zatvarati i komunalni redari, kako to može štetiti inspektorima i građanima?
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine najavilo je izmjene i dopune Zakona o građevinskoj inspekciji, kojima će komunalni redari u jedinicama lokalne samouprave dobiti dugo zazivane nove ovlasti. Potencijalno će moći zatvarati gradilišta i tako zaustavljati bespravnu gradnju. Na ovaj način želi se doskočiti kroničnom nedostatku građevinskih inspektora. No, nije baš sve tako ružičasto.
gradilište | foto: Freepik
Prijedlog Zakona o građevinskoj inspekciji u javnom je savjetovanju, a najzvučnija promjena koja bi trebala postati njegov sastavni dio je proširenje ovlasti komunalni redarima. Ako prijedlog zaživi oni će moći će zatvarati gradilišta i zaustavljati gradnju kada investitor nema izvršnu građevinsku dozvolu ili drugi odgovarajući akt za građenje. Također, gradilište će moći zatvoriti i ako investitor gradi bez glavnog projekta.
U Ministarstvu tvrde kako je razlog davanja dodatnih ovlasti komunalnim redarima relativno nedovoljan broj građevinskih inspektora koji postupaju na cijelom području države. Naime, prema neslužbenim informacijama, piše jutarnji.hr, u ovom trenutku na području Hrvatske radi tek stotinjak građevinskih inspektora.
Komunalni redari prema sadašnjem zakonu imaju ovlasti za uklanjanje ruševina zgrade i oštećenja pročelja i pokrova postojeće zgrade koja nisu nosiva konstrukcija, uklanjanje građevine, privremene obustave izvođenja radova. No, ne i ovlasti da zatvore gradilište što je posebno problematično kada je u pitanju bespravna gradnja.
Iako sve ovo zvuči perspektivno, nekoliko je stavki prijedloga zakona svakako potrebno doraditi. Jedna od njih je nepostojanja propisane razine obrazovanja komunalnih redara. Svakako nije uputno ovlast zatvaranja gradilišta prepustiti u ruke nekome tko, primjerice, ne zna iščitati građevinsku dozvolu i usporediti ono što u njoj piše sa stanjem na terenu.
Također, prijedlog novog zakona nije se ozbiljno pozabavio s koordinacijom između građevinskih inspektora i komunalnih redara. Pa se tako s pravom postavlja pitanje, što se događa kada građevinski inspektor odluči da gradilište treba zatvoriti, a komunalni redar smatra da ne treba?
U Hrvatskoj niti u jednom slučaju, pa tako i u ovom, ne smije se iz vida ispustiti potencijal za korupciju koji vrišti iz prijedloga. Potencijalno nove bi ovlasti komunalnim redarima otvorile put ka dodatnoj zaradi od lokalnih građevinskih moćnika. U ovom kontekstu, složit će se svatko, odgovornost koja bi dopala komunalne redare u prvi plan stavlja nesrazmjer njihovih plaća i zadatcima koji bi ih mogli dopasti.
Doznajte ovdje sve o aferi s bespravno gradnjom čije je glavni akter bio čelni čovjek HEP-a.
