Hrvatska će uskoro biti pod autocestama! Iduće na redu željeznice, sprema se borba u javnoj nabavi
Kako je biti žena na vodećoj poziciji u najvećoj poslovnoj mreži Hrvatske koja povezuje ključne sektore Hrvatskog gospodarstva? Kako je u okviru takve organizacije brinuti o poslovima graditeljstva i prometa, a što u ovim sektorima možemo očekivati narednih mjeseci i godina? Glavna su ovo pitanja koja smo ‘pretresli’ u zanimljivom razgovoru s potpredsjednicom Hrvatske gospodarske komore Mirjane Čagalj u okviru naše konferencije ‘Bauštelski retrovizor’.
Mirjana Čagalj, predsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet gostovala je u našoj konferenciji ‘Bauštelski retrovizor’ | foto: Bauštela.hr
Krajem ožujka održali smo konferenciju pod nazivom Bauštelski retrovizor, na kojoj smo dali osvrt na događanja u svijetu građevine prošle godine. Okupili smo ključne aktere iz građevinskog sektora, među kojima i potpredsjednicu Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet, a odnedavno i članicu Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, Mirjanu Čagalj.
Čagalj nam je ispričala kako je svoj uspjeh gradila polako, ali sigurno. Otkrila je kako je u građevini od fakulteta, doduše s jednim kratkim ‘skretanjem s puta’.
– Prvo sam se zaposlila na Građevinarskom fakultetu u Splitu kod profesora Jure Margete. Radila sam na projektiranju kanalizacije, svojevrsnoj preteči današnjih Aglomeracija. No, ubrzo sam shvatila da ‘kopanje’ po prašnjavim nacrtima nije za mene. Otišla sam u Njemačku na dvije godine igrati tenis, a potom se vratila u Hrvatsku i 1993. godine dobila posao pripravnice u građevinskoj tvrtki Bumes, prisjeća se Čagalj.
Iskustvo na terenu
Krenula je kao pripravnica, no vrlo brzo postala je voditeljica, a potom i direktorica pa tehnička direktorica u Bumesu. Na ovom poslu i na idućem, poslodavci su bili i vlasnici banaka tako da su, kaže, svi projekti na kojima je radila bili završeni u roku i u plusu. A prije nego je stigla na mjesto u HGK, Čagalj je bez sumnje imala pozamašno iskustvo na terenu.
– Iza sebe imam niz hotela crkava, umjetničkih i glazbenih akademija, općenito raznih objekata unutar sveučilišta. Tu su i Institut za genetiku, Zračna luka Split i još štošta. Ipak, nakon tri godine rada u Metroholdingu mi je bilo dosta gradilišta, hladnoće i svih zauzetih vikenda. Napravila sam preokret i došla u Hrvatsku gospodarsku komoru, gdje sam deset godina. Dala sam dobar obola graditeljstvu jer sam znala što se događa na terenu, komentirala je Čagalj.
Željeznica je budućnost
Do danas je na istoj poziciji u komori gdje joj je u opisu posla da zna svaku i najmanju tajnu sektora. Kao potpredsjednica za graditeljstvo i promet, posebno je naravno upućena u tijek infrastrukturnih projekata za koje kaže da su i sadašnjost i budućnost domaćeg graditeljstva.
– U narednih deset godina najviše se spremaju ulaganja u prometnu infrastrukturu, odnosno u željeznice. Nešto manje u autoceste i ceste za koje se može reći da smo u njima jako dobri. Imamo još završiti spoj do Žute Lokve i spoj do Dubrovnika pa bismo mogli reći da je u stvari Hrvatska onda pod autocestama, rekla je potpredsjednica HGK.
Upravo stoga, građevinski sektor se prebacuje na gradnju pruga. Turske tvrtke javljaju se na natječaje za izgradnju željezničke infrastrukture, komentirala je Čagalj pa se dotaknula i pitanja neravnopravne utakmice na javnoj nabavi koja je posljednjih mjeseci jedno od gorućih pitanja u graditeljstvu.
‘Nepoštena konkurencija’
Ispričala je kako je danas prilično uobičajeno da se tvrtke iz trećih zemalja javljaju na natječaje, a objasnila i zašto su točno neravnopravna konkurencija. Nerijetko se ističe kako su Kina i Turska kao i ostale zemlje ‘nepoštena’ konkurencija, a od koje štiti potpisivanje ugovora sa Europskom komisijom.
– Kinezi su primjerice napravili odličan posao oko Pelješkoga mosta, a Turci izvrsno rade željeznice. No, vjerujem da bi jednako odlične bile i naše kompanije koje su na natječajima bile skuplje. Mi iz HGK želimo upozoriti na to da kompanije iz trećih zemalja nekada imaju skrivene potpore od svojih država. Ako su potpisali sporazum s EK, potpore su pročešljane, ali u suprotnom u startu mogu biti 20, 30 ili čak 50 posto jeftiniji od konkurencije, kazala je Čagalj.
Tako je ako ih je vlastita država oslobodila od PDV-a, plaćanja dobiti u inozemstvu ili ih je na neki drugi način financijski rasteretila. U tom slučaju, ‘naše’ tvrtke automatski su skuplje, a utakmica neravnopravna.
Mirjana Čagalj, predsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet gostovala je u našoj konferenciji ‘Bauštelski retrovizor’ | foto: Bauštela.hr
Inflacija u sektoru
Osim ovog problema, Čagalj se osvrnula i na onaj naglog skoka cijena građevinskog materijala i energenata koji posljednjih godina ozbiljno ‘muči’ struku. Rekla je kako su upravo zahvaljujući smjernicama za razlike u cijeni i ustanovljivanje indeksa građevinskih materijala građevinci prilično uspješno preživjeli val poskupljenja.
– Skokovi u cijenama išli su i do 80 posto. Na cijene i na probijanje rokova u 2020. godini odražavalo se i to što su bili zatvoreni prometni pravci. Ipak, na koncu se uz suradnju s građevinskim tvrtkama izašlo, reklo bi se ‘ranjen, ali nitko mrtav’, prisjeća se Čagalj.
Strani radnici
Dok se sektor relativno uspješno izborio sa stalnim skokovima cijena u sektoru, nešto s čime se i dalje bori stanje je na tržištu rada. Dok podaci otkrivaju da graditeljstvo vrvi radnicima, Čagalj kaže, učinkovitost je u brojnim slučajevima neusporediva s time kako je bilo prije nego je iz Hrvatske iselilo skoro 90 tisuća dobro obučenih radnika iz struke.
– Iseljene radnike s iskustvom trebalo je nečime nadomjestiti. Problem je u tome što su otišli obučeni radnici i dobri poslovođe koji su brzo našli posao u Austriji i Njemačkoj. Prazna radna mjesta nadomjestili su djelomično stručni radnici iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Albanije. Nikoga ne podcjenjujući, strani radnici iz drugih zemalja došli su s malo ili ništa znanja.
Zbog ovoga, kaže Čagalj, može se reći i da je nešto pala sigurnost na gradilištima, dok je komunikacija svo vrijeme otežana zbog manjka razumijevanja jezika.
– To je druga strana medalje gdje je možda kvaliteta opala, a i učinkovitost. Ipak, naše tvrtke sa svim radnicima mogle su obaviti posao, a i dobit ovako ostaje u Hrvatskoj što je puno vrijednije od izazova koje imamo, zaključila je potpredsjednica Komore dodajući kako imaju i program koji strane radnice potiče i pomaže im da se socijaliziraju, nauče hrvatske običaje i prilagode na kulturu.
Cijeli razgovor s potpredsjednicom Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet pogledajte ovdje:
Online konferenciju Bauštelski retrovizor održao je portal baustela.hr. Srebrni partneri projekta su Wienerberger Hrvatska i DOMinvest grupa. Prijatelj projekta je Hrvatska gospodarska komora.
