Divljanje cijena građevinskog materijala: Ministarstvo gospodarstva tvrdi da već postoji rješenje
Zbog pandemije koronavirusa cijene građevinskog materijala znatno su se povećale. Iz Hrvatske gospodarske komore upozoravaju da građevinari pojedine projekte izvode s vrlo velikim gubicima jer su radovi ugovoreni po nižim cijenama. To se posebice odnosi na obnovu potresom pogođenih područja, koja je pak u velikom zaostatku. S druge strane, iz Ministarstva gospodarstva poručuju da su upoznati s problemom, ali da postojeći zakoni imaju rješenje za to.
Iz Ministarstva gospodarstva tvrde da postojeći zakoni imaju rješenje za rast cijena građevinskog materijala, a HGK traži pojašnjenje tih zakona | foto: Unsplash
Štoviše, divljanje cijena građevinskog materijala prvenstveno je uzrokovano pandemijom koronavirusa, o čemu smo već pisali. Hrvatska je zbog toga u izuzetno nepovoljnom položaju jer je prijeko potrebno obnoviti potresom stradala područja u Zagrebu i Banovini.
Iz Ministarstva gospodarstva poručuju da su upoznati s problemima građevinara zbog jako velikog porasta cijena građevinskog materijala, međutim, tvrde da postojeće odredbe u zakonima već sadrže rješenje za te probleme, prenosi portal Net.hr. S druge strane, iz Hrvatske gospodarske komore traže pojašnjenje zakona.
HGK traži pojašnjenje Zakona o javnoj nabavi
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore cijena sto kilograma bakra je u godinu dana porasla sa 617 eura na 832 eura, aluminija s 242 eura na 333 eura, a također su izrazito porasle i cijene čelika i željeza, navodi portal Net.hr. Osim toga, porasla je cijena kubika daske s 1.250 kuna na 3.500 kuna.
Upravo zbog takvog porasta cijena građevinskog materijala, upozoravaju iz Hrvatske gospodarske komore, građevinari pojedine projekte izvode s vrlo velikim gubicima jer su radovi ugovoreni po nižim cijenama. S druge strane, ministar gospodarstva Tomislav Ćorić za portal Net.hr ističe da trenutni zakoni već nude rješenja za iznimno tešku situaciju u kojoj su se našli građevinari zbog povećanja cijena građevinskog materijala na svjetskom tržištu
Štoviše, Hrvatska gospodarska komora je od Vlade zatražila objašnjenje stavki Zakona o javnoj nabavi, tvrdeći da taj zakon u postupcima koji su u tijeku, kao i u ugovorima koji će tek biti sklopljeni nudi mogućnost izmjene cijena. Također, kod već sklopljenih ugovora Zakon dopušta određeni stupanj fleksibilnosti da bi se ugovor prilagodio porastu cijena. Iz Komore stoga tvrde da se zapravo radi o nastanku više sile u ugovornim odnosima.
Ministarstvo gospodarstva poručuje da u zakonu postoji rješenje za građevinare
S druge strane, Ministarstvo gospodarstva je za portal Net.hr reklo da troškovi gradnje, koji su uvjetovani cijenom rada te cijenom građevinskog materijala, rastu još od 2019. godine kada su povećani za 4,5 posto i to u odnosu na 2018. godinu. Dodaju da su troškovi u 2020. godinu dodatno porasli za 5,9 posto. Ako se uspoređuju troškovi iz 2015. godine i 2020. godine, onda povećanje iznosi 11 posto, a iz Ministarstva gospodarstva poručuju da se nastavak rasta očekuje i u tekućoj godini.
Također, tvrde da su upoznati s problemima građevinara zbog divljanja cijena građevinskog materijala, međutim, smatraju da postojeće odredbe u zakonima sadrže rješenje za spomenute probleme.
– Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ima saznanja o problemima koji se pojavljuju u praksi zbog porasta cijena građevinskog materijala, uključujući probleme koji se pojavljuju prilikom izvršenja ugovora o javnoj nabavi, ali se ocjenjuje da Zakon o javnoj nabavi sadrži odredbe koje su primjenjive za rješenje navedenih problema. Tijekom izvršenja ugovora, javni naručitelji mogu biti suočeni s okolnostima koje nisu mogli predvidjeti u trenutku dodjele ugovora te je u tom slučaju moguć određeni stupanj fleksibilnosti kako bi se ugovor prilagodio novonastalim okolnostima bez provođenja novog postupka nabave. Zakon o javnoj nabavi sadrži mehanizme koji su primjenjivi u konkretnoj situaciji, navodi se u odgovoru Ministarstva te ističu konkretne odredbe koje su primjenjive u tim slučajevima.
Mogućnost izmjene ugovora
– Za izmjene već sklopljenog ugovora o javnoj nabavi, relevantne su određene odredbe ZJN 2016 (članci: 315.-321.), a vezano uz navedenu problematiku načelno je primjenjiv članak 317. Zakona o javnoj nabavi te odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima (primjerice: članci 626, 627. ZOO-a, i sl.). Naručitelj mora utvrditi ispunjenje propisanih uvjeta za izmjenu ugovora u konkretnom slučaju i na njemu je teret dokaza da su okolnosti ispunjene (članak 301. stavci 1.-3. ZJN 2016), navodi se u odgovoru Ministarstva gospodarstva.
– U odnosu na postupke javne nabave koji su u tijeku i ugovore koji će tek biti sklopljeni, članak 315. ZJN 2016 daje mogućnost naručitelju, uvažavajući aktualnu situaciju koja se odnosi na veliki porast cijena građevinskih materijala te industrijskih sirovina, da u dokumentaciji o nabavi pojedinog postupka javne nabave, za svaki konkretan slučaj nabave propiše način izmjene cijene (klizna skala, valutna klauzula, indeksna klauzula, i sl.) te umanji ili ukloni sve potencijalne rizike koji su naprijed navedeni, također se navodi u odgovoru Ministarstva gospodarstva.
Iz Ministarstva gospodarstva dodaju da ne mogu ulaziti u pojedini ugovorni odnos između naručitelja i ugovaratelja, već jedino mogu pružiti stručnu pomoć sudionicima u sustavu javne nabave u vezi primjene Zakona o javnoj nabavi te njegovih podzakonskih propisa.
