Pretraga

Hrvatska u energetskoj tranziciji s dizelskih goriva

A- A+

Održana je konferencija ‘Energetska budućnost Hrvatske’ na kojoj se progovaralo o vodiku kao obnovljivom izvoru energije u budućnosti i hrvatskog uključivanja u strategiju Europske unije. Na konferenciji su sudjelovali inženjeri strojarstva i razni stručni gosti iz europskih kompanija.

Auto na vodik | Unsplash

Na konferenciji se progovaralo o održivim i obnovljivim izvorima energije, a dio konferencije bio je i okrugli stol, kojeg je vodio prof. dr. sc. Frano Barbir s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. Okruglom stolu su sudjelovali Kristina Čelić (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja), Hrvoje Glavaš (INA), Ana Ivković (Encro), Maja Pokrovac (OIE), Robert Bošnjak (Pinacro), Enrenst Vlačić (TIV Energija i održivi okoliš) i Ivica Jakić (H2 Hrvatska udruga za razvoj i primjenu vodikovih gorivih članaka).

Na konferenciji se progovaralo o raznim pogodnostima i prednostima koje donosi vodik kao izvor energije. Tehnologije proizvodnje, skladištenja i primjene vodika se istražuju godinama, a zbog globalnog zatopljena i klimatskih promjena, ova strategije Europske unije je prijeko potrebna za okoliš, pa i za ekonomiju jer je vodik isplativi izvor energije. Vodik je već neko vrijeme u komercijalnoj primjeni u automobilima, a cilj je iskoristiti sve prednosti koje on daje u svakodnevici, na autobusima, kamionima, brodovima, vlakovima pa i avionima.

Izdvojeni članak

Poticaji od 1,5 milijuna eura za proizvodnju energije iz mora koja će se koristiti za grijanje i hlađenje

Prošle godine je Europska komisija donijela odluku o strategiji nazvanoj The European Green Deal kojom će ojačati borbu protiv globalnog zatopljenja. U strategiji se govori da će se od 2020. do 2030. godine uložiti 24 do 42 milijarde eura u elektrolizere (uređaj koji obavlja elektrolizu), 220 do 340 milijardi eura uložiti u dobavu 80 do 120 gigavata solarne ili energije vjetra tim elektrolizerima, 65 milijardi za transport, skladištenje i distribuciju vodika. Do 2050. godine predviđaju se ulaganja od 180 do 470 milijardi eura u EU. Sve dokumente na hrvatskom jeziku vezane za strategiju Europske unije možete pročitati ovdje.

Vlada Republike Hrvatske je početkom godine donijela odluku o pokretanju postupka za izradu strategije energetske tranzicije. Osnovana je stručna radna skupina koja je imala dva sastanka do sada na kojima se progovaralo o izradi te strategije.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

– Uloga vodika u hrvatskoj energetskoj tranziciji je povećavanje primjene i integraciju obnovljivih izvora energije, omogućuje integraciju sektora, transporta i industrije, ne samo elektroenergetskog sustava, služi kao spremnik energije, pomaže dekarbonizirati promet, pomaže dekarbonizirati industrije kao gorivo ili kao sirovina, rekao je profesor Barbir.

Izdvojeni članak

Hrvatska izvozi 59 tisuća tona više naftnih derivata nego što ih uvozi

INA već radi na pripremama za uvođenje vodika u transportni sektor jer vide vodik kao priliku za zaštitu okoliša i vodik će uzrokovati smanjenje potražnje za dizelskim gorivima. Uz to vodik je obnovljivo gorivo tako dea će se moći nuditi i alternativno gorivo za dizelska.

– Postoji veliki interes za vodik u Hrvatskoj, ja svaki dan dobivam pozive od poduzetnika koji se žele uključiti u proizvodnji nečega što bi pomoglo Hrvatskoj u ovoj energetskoj tranziciji, rekao je profesor Barbir

Hrvatska mora imati cijeli kružni lanac koji će imati sve potrebne etape u industriji vodika. Moramo imati i proizvodnju, distribuciju, skladištenje, transport od proizvodnje do skladištenja i distribucije, obnovljivost. Jedno ne može bez drugoga i to je jedini način na koji se Hrvatska može uspješno odraditi energetsku tranziciju.

Izdvojeni članak

Novi val energetske obnove kuća: Pojedino kućanstvo može dobiti do 204.000 kuna poticaja

– Hrvatska strategija za vodik je u izradi i mislim da moramo shvatiti da će ona stvoriti prilike za vodik u Hrvatskoj što će doprinijeti razvoju gospodarstva. Hrvatsko gospodarstvo se mora uključiti, nama nije cilj samo kupiti tehnologije i instalirati ih u Hrvatskoj, tako će ta tranzicija biti promašena. Mi moramo stvoriti uvijete da se i hrvatsko gospodarstvo uključi s aspekta tehnologije, zaključio je svoj govor profesor Barbir.

Trenutni projekti u Hrvatskoj su gradski autobusi i pripadajuća infrastruktura snabdijevanja vodikom u suradnji s Gradom Zagrebom i INA-om. Projekt je dobio Project Development Assistance iz Brisela za ideju nabavljanje dvadeset autobusa za grad Zagreb i pusti se u promet za javnost.

Copy link
Powered by Social Snap