Održana je konferencija ‘Energetska budućnost Hrvatske’ na kojoj se progovaralo o vodiku kao obnovljivom izvoru energije u budućnosti i hrvatskog uključivanja u strategiju Europske unije. Na konferenciji su sudjelovali inženjeri strojarstva i razni stručni gosti iz europskih kompanija.
Na konferenciji se progovaralo o održivim i obnovljivim izvorima energije, a dio konferencije bio je i okrugli stol, kojeg je vodio prof. dr. sc. Frano Barbir s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. Okruglom stolu su sudjelovali Kristina Čelić (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja), Hrvoje Glavaš (INA), Ana Ivković (Encro), Maja Pokrovac (OIE), Robert Bošnjak (Pinacro), Enrenst Vlačić (TIV Energija i održivi okoliš) i Ivica Jakić (H2 Hrvatska udruga za razvoj i primjenu vodikovih gorivih članaka).
Na konferenciji se progovaralo o raznim pogodnostima i prednostima koje donosi vodik kao izvor energije. Tehnologije proizvodnje, skladištenja i primjene vodika se istražuju godinama, a zbog globalnog zatopljena i klimatskih promjena, ova strategije Europske unije je prijeko potrebna za okoliš, pa i za ekonomiju jer je vodik isplativi izvor energije. Vodik je već neko vrijeme u komercijalnoj primjeni u automobilima, a cilj je iskoristiti sve prednosti koje on daje u svakodnevici, na autobusima, kamionima, brodovima, vlakovima pa i avionima.
Prošle godine je Europska komisija donijela odluku o strategiji nazvanoj The European Green Deal kojom će ojačati borbu protiv globalnog zatopljenja. U strategiji se govori da će se od 2020. do 2030. godine uložiti 24 do 42 milijarde eura u elektrolizere (uređaj koji obavlja elektrolizu), 220 do 340 milijardi eura uložiti u dobavu 80 do 120 gigavata solarne ili energije vjetra tim elektrolizerima, 65 milijardi za transport, skladištenje i distribuciju vodika. Do 2050. godine predviđaju se ulaganja od 180 do 470 milijardi eura u EU. Sve dokumente na hrvatskom jeziku vezane za strategiju Europske unije možete pročitati ovdje.
Vlada Republike Hrvatske je početkom godine donijela odluku o pokretanju postupka za izradu strategije energetske tranzicije. Osnovana je stručna radna skupina koja je imala dva sastanka do sada na kojima se progovaralo o izradi te strategije.
– Uloga vodika u hrvatskoj energetskoj tranziciji je povećavanje primjene i integraciju obnovljivih izvora energije, omogućuje integraciju sektora, transporta i industrije, ne samo elektroenergetskog sustava, služi kao spremnik energije, pomaže dekarbonizirati promet, pomaže dekarbonizirati industrije kao gorivo ili kao sirovina, rekao je profesor Barbir.
INA već radi na pripremama za uvođenje vodika u transportni sektor jer vide vodik kao priliku za zaštitu okoliša i vodik će uzrokovati smanjenje potražnje za dizelskim gorivima. Uz to vodik je obnovljivo gorivo tako dea će se moći nuditi i alternativno gorivo za dizelska.
– Postoji veliki interes za vodik u Hrvatskoj, ja svaki dan dobivam pozive od poduzetnika koji se žele uključiti u proizvodnji nečega što bi pomoglo Hrvatskoj u ovoj energetskoj tranziciji, rekao je profesor Barbir
Hrvatska mora imati cijeli kružni lanac koji će imati sve potrebne etape u industriji vodika. Moramo imati i proizvodnju, distribuciju, skladištenje, transport od proizvodnje do skladištenja i distribucije, obnovljivost. Jedno ne može bez drugoga i to je jedini način na koji se Hrvatska može uspješno odraditi energetsku tranziciju.
– Hrvatska strategija za vodik je u izradi i mislim da moramo shvatiti da će ona stvoriti prilike za vodik u Hrvatskoj što će doprinijeti razvoju gospodarstva. Hrvatsko gospodarstvo se mora uključiti, nama nije cilj samo kupiti tehnologije i instalirati ih u Hrvatskoj, tako će ta tranzicija biti promašena. Mi moramo stvoriti uvijete da se i hrvatsko gospodarstvo uključi s aspekta tehnologije, zaključio je svoj govor profesor Barbir.
Trenutni projekti u Hrvatskoj su gradski autobusi i pripadajuća infrastruktura snabdijevanja vodikom u suradnji s Gradom Zagrebom i INA-om. Projekt je dobio Project Development Assistance iz Brisela za ideju nabavljanje dvadeset autobusa za grad Zagreb i pusti se u promet za javnost.