Hrvatska izvozi 59 tisuća tona više naftnih derivata nego što ih uvozi
Kratkoročni pokazatelji energetske statistike u Hrvatskoj pokazuju pozitivan rast u proizvodnji od travnja do srpnja ove godine, dok neka prirodna dobra ipak moramo puno više uvoziti nego što proizvodimo ili izvozimo. U Hrvatskoj najviše električne energije se proizvodilo hidroelektranama, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Matthew Henry | Unsplash
Od svih ugljikovodika najveća je razlika u sirovoj nafti, što se tiče uvoza i izvoza. Naime, u iz Hrvatske se u prosjeku od travnja do srpnja izvozilo 41 tisuću tona sirove nafte mjesečno, dok je uvozila 208,5 tisuća tona. Najmanji uvoz sirove nafte je zabilježen u srpnju, 85 tisuća tona, a najviši u lipnju 3030 tisuća tona. Što se tiče promjene u zalihama sirove nafte, Hrvatska je u srpnju imala razliku od -164 tisuće tona.
U periodu od travnja do srpnja ove godine, Hrvatska je u prosijeku izvozila 191 tisuću tona naftnih derivata, dok je u prosjeku mjesečno uvozila 132,25 tisuća tona. Najviše naftnih derivata smo izvezli u srpnju, a to je 221 tisuću tona. Također, Hrvatska je od travnja do srpnja u prosjeku mjesečno proizvodila 307,75 tisuća tona naftnih derivata. Najviše je proizvedeno u svibnju, 332 tisuće tona. U usporedbi s istim vremenom u prethodnoj godini, u 2021. proizvodile se u prosjeku 13,5 tisuća tona naftnih derivata više, ali zato je prošle godine izvoz u prosjeku bio veći za 8 tisuća tona po mjesecu.
Od naftnih derivata, najbolje kotiramo s plinskim dizelskim gorivom, kojeg najviše proizvodimo, izvozimo i imamo na raspolaganju za hrvatske građane. Proizvodi se u prosjeku 143,5 risuća tona plinskog dizela, a dok se uvozi samo 88,75 tisuća tona mjesečno. Prošle godine se u prosjeku mjesečno proizvodilo 142 tisuće tona, za 1.5 tisuća tona manje, a izvozilo se u prosjeku 86,25 tisuća tona mjesečno što je za 10,25 tsiuća tona više nego ove godine.
Od naftnih derivata najmanje se uvozilo loživih ulja, prosječno po mjesecu u 2021. godini 0,5 tisuća tona ili 500 tona, dok se proizvelo 31,75 tisuća tona. Mjesečni prosjek proizvodnje prošle godine je za dvije tisuće tona veći, što se izvoza tiče ove godine je izvoz veći za 3,75 tisuća tona.
Od krutih goriva nismo proizveli kameni ugljen ni koks, no zato su i uvozne brojke za koks niske. Zato se u prosjkeu mjesečno uvozi 39,75 tisuća tona kamenog ugljena, što je za 19 tisuća tona više nego u istom vremenu prošle godine.
Proizvodnja električne energije je od travnja do srpnja u 2021. godini za 146,25 GWh veća nego u istom periodu prošle godine. Ove godine se proizvelo 1.016,25 GWh dok se rošle proizvelo 870, najviše se ukupno proizvelo pomoću hidroelektrana, bruto proizvodnja prosječnog mjeseca od travnja do srpnja ove godine iznosi 513 GWh, druge po redu su vjetroelektrane sa 132,5 GWh, zatim sunčane eletrane 8,75 GWh mjesečno, a na začelju su geotermalne elektrane s 5,75 GWh.
Električna energija | DZS
Hrvatska ima najveću negativnu razliku uvoza i izvoza kod prirodnog plina, ako ne brojnimo kruta goriva, jer njih ni ne proizvodimo. Ove godine se u četiri mjeseca prosječno mjesečno uvozilo 187,75 milijuna metara kubičnih, a izvozilo se 7,25 mil. metara kubičnih. Iako se proizvodilo u prosjeku 66,25 milijuna kubika, to i dalje nije dosta za potrebe hrvatskog građanstva. Proizvodnja je pala za 13,75 milijuna kubika u odnosu na isti period prošle godine.
