Arhitekti iza Žnjana: Gradnja uz more je nešto drugačije, puni nas energijom svaki posjet gradilištu
Iz Grada Splita nedavno su najavili veliko otvorenje platoa Žnjan koje će se održat na prvi dan ljeta, 21. lipnja 2025., s time da će biti dostupan građanima već od sredine svibnja. Uređenje ovog prostora uz more Splićani nestrpljivo čekaju više od desetljeća, a među njima su i arhitekti koji stoje iza mega projekta, Ivan Jurić i Marin Kaliterna iz arhitektonskog biroa Ante Kuzmanić s kojima smo razgovarali o Žnjanu kao arhitektonskoj cjelini i društvenom središtu grada, zahtjevnoj gradnji uz more, te najzanimljivijim detaljima s gradilišta.
Marin Kaliterna i Ivan Jurić | foto: ustupljena fotografija
Arhitektonski natječaj za izradu stručnih rješenja za područje Žnjanskog platoa te za kontaktne zone Trstenička uvala i Duilovo u Splitu raspisan je 2017. godine. Između 12 radova, u veljači 2018. godine izabrano je projektno rješenje arhitektonskog biroa Ante Kuzmanić, arhitekata Ivana Jurića, Mirjane Radoš i Marina Kaliterne.
U godinama koje su uslijedile činilo se kako da njihova vizija za top zemljište uz more površine čak 48.000 kvadrata neće ugledati svjetlost dana. O novom Žnjanu se dugo samo pričalo. No, onda je početkom 2024. godine gradilište otvoreno, te su započeli radovi vrijedni čak 45 milijuna eura koje izvodi Lavčević i Lavčević-inženjering.
Danas su ti radovi u foto finišu, a nove vizure splitske obale jasno se vide. Kako na realizaciju svog projekta gledaju arhitekti autori doznali smo od Ivana Jurića i Marina Kaliterne.
Marin Kaliterna i Ivan Jurić | foto: ustupljena fotografija
Koja je vaša ‘veza’ sa Žnjanom prije nego li ste se uhvatili projekta? Što Vas je u Žnjanu uopće potaknulo na izradu projekta?
– Žnjan je velikom dijelu Splićana, pa tako i nama, turistifikacijom centra grada tijekom godina postao ključan javni prostor grada. Istina je da se javni život na tom prostoru odvijao u jako kaotičnim i bespravnim okvirima, ali istovremeno se pokazao potencijal velikog i dostupnog prostora uz plažu za čitav grad, točnije stanovnike grada. Upravo ta činjenica da se radi o ključnom, a potencijalno i najvažnijem javnom prostoru za Splićane, potakla nas je da se prijavimo na natječaj još 2018. godine. Prostor Žnjanskog platoa je generacijska prilika za pokušaj drugačijeg razvoja javnih prostora uz obalu i s te strane je nismo željeli propustiti jer se radi o jedinstvenoj prilici koja se dogodi u čitavoj arhitektonskoj karijeri.
Što je bila glavna inspiracija, odnosno misao vodilja kod izrade idejnog rješenja za plato Žnjan, te kako su se elementi projekta posložili unutar tog razmišljanja?
– Idejno rješenje definirano natječajnim radom, uz manje je preinake, zadržano do same realizacije. Ugostiteljski sadržaj na istaknutoj punti i podzemna garaža su jedine veće intervencije koje su proizašle iz zahtjeva ocjenjivačkog suda i samog naručitelja. Projekt smo definirali kroz dvije ključne odluke, kolokvijalno nazvane ‘Žnjan za sve’ i ‘Zelena palača’. Prva fraza označava zauzimanje beskompromisnog stava kako svi dijelovi platoa trebaju biti javni i dostupni. Zelena palača je, naravno, pandan Dioklecijanovoj palači, a u suštini je predstavljala organizaciju prostora kao intenzivno ozelenjene površine, u kojoj su točkasto smješteni sadržaji za rekreaciju koji definiraju novi, ozelenjeni centar grada. Sve kasnije odluke vezale su se na ove osnovne premise. Maksimalno smo povećali površine samih plaža koje su sada površinom gotovo udvostručene, tj. široke 30 metara. Na plažu se nastavlja prostrana šetnica koja umrežava pješačko kretanje na samom platou te ga povezuje s postojećim pristupnim točkama. Plaža i šetnica ujedno formiraju i granicu ‘gradivog’, tj. udaljavaju objekte od same plaže i smještaju ih u park. Svakoj od plaža na platou je pridružen ugostiteljski objekt u pozadini. Ti se objekti, zajedno sa sportskim sadržajima, točkasto smještaju u ozelenjeni prostor u pozadini. Jedna od značajnijih odluka tijekom projektiranja bila je smještanje većih sportskih sadržaja (nogomet, košarka, tenis) na platforme iznad parkirališta čime se umanjuje vizualna prisutnost automobila i dodatno oslobađa prostor platoa za ozelenjivanje.
Žnjan | foto: Grad Split
Koji su najzahtjevniji elementi projekta s graditeljske strane?
– Najzahtjevniji elementi u inženjerskom smislu bilo je izvođenje dviju skakaonica. Zbog ograničenosti unutar zakonskog okvira, odnosno otežanoj gradnji na morskoj površini, odlučili smo se za konzolne skakaonice bez oslonaca u moru. To je podrazumijevalo specifičnu metodu izvođenja na način da su se skakaonice izvodile u pozadini, na kopnu, a nakansno metodom naguravanja smjestile na konačni položaj. Radi se o betonskim blokovima težine 140 tona. S inženjerske strane, treba spomenuti i čeličnu konstrukciju otvorene kupole amfiteatra koja je milimetarskom preciznošću morala biti prvo izvedena, a nakon toga i precizno montirana na licu mjesta. Konstrukcija je izvedena od cijevnih štapova s posebno dizajniranom ‘glavom’ koja se vijcima šarafila na gradilištu.
Nama je zanimljiv amfiteatar, posebno njegova forma i materijal od kojega je napravljen, od kuda ideja za takvo što? Možete nam nešto detaljnije reći o ovom objektu?
– Vjerujemo kako će Žnjanski plato u prostornom smislu preuzeti smještaj velikog broja gradskih događaja i manifestacija. Svojom veličinom i sadržajima smještenima na platou, postoji kapacitet za takav scenarij. Istovremeno, takve manifestacije ne smiju značajnije utjecati na svakodnevno odvijanje aktivnosti kao što su šetanje, odmor lii rekreacija. Zbog linearnog karaktera šetnice koja je predviđena kao prostor intenzivnog kretanja u službi svakodnevnih aktivnosti, nije potrebno da tako izduženi prostor unutar platoa preuzima specifičan oblik događaja koje se koncentrirano odvijaju za određenu skupinu ljudi. Imajući to u vidu, dio parka smo prostorno ‘ograničili’ čeličnom konstrukcijom i formirali prostor koje je otvoren, ali prostorno definiran i vizualno odvojen od ostatka platoa. Tek kada se nalazite unutar same kupole možete shvatiti našu želju da stvaranjem polivalentne platforme za organizirana događanja ali i realizaciju svakodnevnih neobaveznih sadržaja. Titrajuća granica čeličnog svoda omogućava vizualnu komunikaciju s ostatkom prostora dok se sa tribina može uživati u senzacijama Bračkog i Šoltanskog kanala odnosno morskih aktivnosti. Vjerujemo da će se zalasci sunca na poseban način moći doživjeti iz prostora omeđenog specifičnom čeličnom opnom koja formira posebnu atmosferu boravka na otvorenom.
Žnjan | foto: screen shot You Tube
Kako su prolazile konzultacije s izvođačima? Što ih je zanimalo, s čime su se najviše borili?
– Projekt ove veličine i zahtjevnosti nije moguće realizirati bez kontinuirane suradnje s izvođačima. Gradilište naravno pratimo u svojstvu projektantskog nadzora, a to u naravni podrazumijeva kontinuirani i svakodnevni rad u uredu te gotovo dnevne posjete gradilištu. U ovom slučaju, što ne možemo reći da je uobičajeno, razvili smo zaista odličnu komunikaciju s izvođačima. U tom smislu moramo istaknuti glavnog inženjera, Joška Galića, iz tvrtke Lavčević inženjering i njegove suradnike, koji su na vrlo kvalitetan način pristupili materijalizaciji naših ideja. Svi sudionici u gradnji, svjesni značaja projekta na kojem radimo, uložili su dodatan napor kako bi se isti što kvalitetnije realizirao.
Da li ste bili na gradilištu nedavno? Kako je bilo vidjeti ovako važan vlastiti projekt u realizaciji?
– Kako smo i ranije naglasili, na gradilištu smo gotovo svakodnevno. Osim toga, kroz projektantski nadzor odgovorni smo i za odobravanje ugrađenih materijala i opreme te pojašnjenja projekta na zahtjev izvođača što podrazumijeva značajnu količinu pismene komunikacije s ostalim sudionicima u gradnji. S obzirom na važnost prostora koji projektiramo, njegovu unikatnost u širem gradskom kontekstu, logično je bilo predvidjeti i mnoga nestandardna rješenja kojima smo se i kroz dokumentaciju, ali i izvođenje trebali dodatno angažirati. Stalno smo pokušavali osvijestiti važnost onog što radimo jer se radi o jedinstvenoj prilici zbog čega smo uložili dodatni angažman koji kod praćenja jednostavnih projekata nekada nije potreban. Ono što nas puni energijom je svaki novi posjet gradilištu kada u stvarnosti vidite realizaciju svojih ideja. Od trenutka realizacijom početnih dijelova šetnice koja je predstavljala prvi vizualni element onoga što će i krajnji korisnici vidjeti, kontinuirano osjećamo ponos i posvećeni smo tomu da se kvaliteta izgradnje zadrži do posljednjeg ugrađenog vijka na platou.
Garaža Žnjan | Foto: Grad Split
Kada smo mi posjetili gradilište Žnjan puno se pričalo o zahtjevnosti gradnje uz more, što vi kažete, koliko je zahtjevno graditi uz more i kako more utječe na životni vijek građevine u negativnom smislu? Kako tomu doskočiti?
– Gradnja neposredno uz morsku površinu je značajno drugačija od klasične. Treba imati u vidu da se od ovakvog javnog projekta i ulaganja očekuje dugotrajnost i robusnost. Ugrađeni materijali moraju zadovoljiti otpornost na utjecaje potresa, atmosferilija s posolicom, naglih temperaturnih promjena i sl. U početnim fazama realizacije, potrošeno je dosta vremena za usklađivanje jedinstvenog stava o potrebnoj recepturi beton te na odluke kako antikorozivno štititi armaturu, odrediti debljine zaštitnih slojeve i sl. Procedura izvođenja betonskih konstrukcija, finalna zaštita istih s primjenom najsuvremenijih hidroizolacija permanentna je tema. Blizina mora reflektira se i na odabir biljaka za sadnju u odnosu na udaljenost od morske površine. Ovo su samo neke od karakteristika gradnje uz morsku površinu iako se može reći da je ta specifičnost imala utjecaj na svaku od odluka koje smo donosili jer je u ovom slučaju to jednostavno neizbježna tema.
Nedavno je građevinska inspekcija imala prigovore zbog odstupanja od projekta u izvedbi. Kako to komentirate?
– Prilikom rada na projektu ove razine zahtjevnosti uvijek se mogu očekivati određene nepoznanice na gradilištu, dodatna razrada specifičnih dijelova projekta i sl. Jedna od skakaonica izvedena je na 80 cm višoj temeljnoj koti nego što je predviđeno projektom. Razlog je to što se skakaonica i kanalizirani potok, koji nije bio predmet našeg projekta, ne mogu fizički preklapati. Usklađenje dokumentacije sa stvarno izvedenim stanjem će ubrzo biti provedeno i predstavlja zanemarivo i jedino odstupanje koje se dogodilo tijekom izvedbe projekta. S naše strane je od krucijalne važnosti da kroz izvođenje nije došlo do značajnih konceptualnih i estetskih promjena u odnosu na ono što smo kroz projekt zamislili.
betonski radovi Žnjan | foto: Grad Split
Koji je vam najdraži dio projekta, a koji mislite da će Splićani i turisti najviše pozdraviti?
– Na ovo pitanje je zaista teško dati odgovor. Projekt ove veličine pretpostavlja višeslojno čitanje zbog čega očekujemo da će korisnici formirati različite doživljaje kretanjem kroz prostor. Najatraktivniji element je zasigurno šetnica koja svojim kolorističnim izmjenama odskače od uobičajenog pristupa u oblikovanju šetnica. Ona umrežava prostor u jedinstvenu strukturu te nosi svu infrastrukturu pa je na neki način i software i hardware čitavog projekta. U prostoru se uzdiže nekoliko vidikovaca, sa svake od 3 sportske platforme imamo pregled čitavog prostora, a vidikovac na istaknutoj punti ima senzacionalan pogled usmjeren na kanal. Vjerujemo da će i prostor ispod čelične prozračne kupole amfiteatra aktivirati posebne doživljaje kod korisnika. Plaža, polja niskog zelenila, gusti dijelovi šume, sportski sadržaji – sve su ovo specifična mjesta koja će korisnici, ovisno o svojim navikama i potrebama konzumirati na različite načine i odabirati svoja najdraža mjesta.
Projekt je predvidio zaštitu zelenila uz obalni pojas, koliko je to važno?
– Ekstremni uvjeti koji vladaju neposredno uz morsku obalu, utječu na sve aspekte projektiranja. Otpornost na posolicu i povremene ekstremne udare vjetra utječe na odabir vrste biljaka koje su dovoljno robusne da odole takvim uvjetima. Stabla koja su valorizirana kao zdrava su zadržana i bila su sastavni dio svih faza izrade projektne dokumentacije. Sretni smo što smo uspjeli zaštitili tamarise koji su sada sastavni dio plažne površine. Isto tako, sve palme koje su zatečene na platou su spremljene i ugrađene po dovršetku građevinskog dijela radova.
Kako će novi Žnjan promijeniti čitavo područje? Da li bi mogao ostatak naselja podići na novu razinu u smislu da se vrati građanima, a ne da se proziva tek ‘luksuznim kvartom bez javne infrastrukture’?
– Kako smo i ranije naglasili, postoji određeni dug prema građanima Splita koji su kroz jedno relativno dugo razdoblje ostali bez kapitalnih ulaganja u javne prostore. Naselja su se razvijala stihijski što je rezultiralo kaotičnim gradskim naseljima bez kvalitetnih javnih prostora i osnovne infrastrukture. Projekt Žnjanskog platoa je zamišljen prvenstveno za građane Splita i podizanju njihove kvalitete života. Time se vraća jedan dio spomenutog duga, ali ne predstavlja dovoljno za dostizanje standarda kojima bi trebali stremiti. Smatramo da je potrebno promijeniti paradigmu točkastog rješenja prostornih problema i baviti se sustavnim promišljanjem Splita i okolice kao jedinstvenog grada. To bi značilo planiranje infrastrukture (cestovne, željezničke, pomorske, zelene) na strateškoj razini, a tek nakon toga realizaciju specifičnih rješenja u sklopu te šire osmišljene slike grada. Uređenje Žnjana, ako ga iskoristimo, mogao bi biti dalekosežni okidač i ogledni primjerak kako pristupati uređenju javnog prostora. Od iznimne je važnosti koristiti instrument arhitektonskih natječaja kako bi se došlo do razine izvrsnosti koja će uvijek, bez obzira nešto viši početni trošak, naći svoju ekonomsku opravdanost.
O našem posjetu Žnjan doznajte u bauštelskoj reportaži.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
