Bauštelska reportaža: Krug po Španskom i novoj 'betonskoj faveli' u kojoj izvan zgrada nema života

Na zapadnom dijelu Zagreba smjestilo se nekoliko kvartova, a posljednjih godina posebno se ističe Špansko. Ova četvrt ima bogatu i zanimljivu povijest, a prošla je i kroz mnoge urbanističke faze – od planski građenih naselja do modernih stambenih blokova koje posljednjih godina gradi tvrtka Pionir. Upravo su te nove zgrade postale tema brojnih rasprava među lokalcima. Dok neki kvart nazivaju ‘getom’ ili čak ‘Pyongyangom’, drugi se s tim baš i ne slažu. Posjetili smo Špansko i istražili kako žive stanari i je li baš sve tako ‘sivo’.

Na zapadu Zagreba smješteno je nekoliko kvartova, no posljednjih se godina posebno izdvaja Špansko. Riječ je o četvrti s bogatom i zanimljivom poviješću koja je prošla kroz brojne urbanističke faze – od planski građenih naselja do suvremenih stambenih blokova koje posljednjih godina razvija tvrtka GIP Pionir. Upravo su te nove zgrade postale predmet brojnih rasprava među stanovnicima. Dok ih jedni nazivaju ‘getom’ ili čak ‘Pyongyangom’, sami stanari uglavnom su zadovoljni životom unutar bloka, iako priznaju da sadržaja izvan njega uvelike nedostaje. Posjetili smo Špansko i istražili kako se kvart razvija.

Kratka povijest

Špansko je izniklo na području nekadašnjeg sela Lonka (ili Luka), a današnji izgled počinje dobivati tijekom 1980-ih godina. Početkom 21. stoljeća dodatno se širi izgradnjom dijela poznatog kao Špansko Oranice. Kvart je smješten između Jankomira, Prečkog, Oranica i Malešnice – a granice među njima često su nejasne, osobito onima koji nisu iz tog dijela grada.

Naziv ‘Špansko’ potječe od riječi špan, koja je u pojedinim razdobljima hrvatske povijesti označavala visokog župana, iako se češće koristila za niže gospodarske nadstojnike u vlastelinstvima. Kvart ima i neslužbeni nadimak – Shpaolin, duhovitu igru riječi inspiriranu glazbenim opusom legendarnog hip-hop kolektiva Wu-Tang Clan, koji je bio popularan među mladima Španskog tijekom 1990-ih i 2000-ih.

Veliko gradilište

Posljednjih godina u oči upada noviji dio Španskog koji se ubrzano gradi. Kompanija Pionir već godinama razvija stambene objekte na prostoru između ulice Antuna Šoljana i Vilima Korajca. Tamo se nalaze najnovije zgrade izgrađene u zadnjih pet godina, ali i prve u tom dijelu, poznate kao ‘LiLi‘, sagrađene 2006. i 2007. godine. Ime ‘LiLi’ navodno dolazi od rasporeda zgrada koji iz zraka formira istoimeni natpis – što je zapravo posveta arhitekta njegovoj supruzi. Tako barem tvrdi prvi prolaznik kojeg smo susreli, iako u žurbi, podijelio je ovu zanimljivost.

Ako se nađete na križanju spomenutih ulica i krenete prema Jankomiru, s lijeve strane vidjet ćete veliku parcelu očišćenu za nove zgrade. Prema snimkama s Geoportala, ondje bi se uskoro trebalo izgraditi deset novih zgrada, odmah iza trgovačkog centra City West. S desne strane već se nalazi blok od sedam zgrada – zgrada M još je u izgradnji, objekt K nije ni započet, a zgrada N uskoro bi trebala biti useljiva. Dakle, ukupno će ih biti devet kada se objekt M i K izgrade. Sve nam je to objasnio Slobodan Mirosavljević, predstavnik suvlasnika jedne od zgrada i stanovnik novog dijela Španskog. Do nedavno je živio u ‘LiLi’ zgradama, a sada kao stanar novog dijela, aktivno sudjeluje u uređenju zajednice.

Zanimljivo, baš su prije nekoliko dana objavljene i cijene stanova u zgradi M, koja je još u izgradnji. Jednosobni stanovi prodaju se po cijeni od 3.495 eura po kvadratu, dok ostali počinju od 3.295 eura. Parkirno mjesto u podzemnoj garaži stoji 1.590 eura po kvadratu, vanjsko 1.100 eura, a vrtovi se prodaju po cijeni od 890 eura. S druge strane, poslovni prostori koštaju 3.490 eura po kvadratu i jedna su od najskupljih investicija.

Nije Pyongyang, ali….

Još 2021. godine u razno raznim grupama, forumima, i sličnim internetskih stranicama, ali i među ljudima, novi stambeni ‘Pionirov’ blok neki nazivaju Pyongyang. Što zbog svoje bezličnosti, što zbog urbanog nereda, odnosno natrpanosti, što zbog masivnosti zgrada. Kada dolazite iz daljine, na prvu bi se i reklo da sliči na nekakvu sjevernokorejsku gradnju u kojoj je bit iskoristiti što više prostora, a pružiti stanarima samo prostor za spavanje i ništa drugo. Odnosno, sivi prostor bez života u kojem nema boja i u kojem se ništa ne zeleni. Dok god se to ne promijenio, u jednu ruku se može reći da će biti spavaonice, ili kako je jedna gospođa nazvala – kruzeri.

No, kada se malo približite i uđete među same zgrade, shvatite da one nisu tako blizu jedna drugoj kao u nekim dijelovima Zagreba i da je u Pyongyangu situacija vjerojatno puno gora. Nisam nikada bio tamo pa mi je teško prosuditi. No, da sadržaja, a pogotovo zelenila fali, to se mogu složiti svi, od gospodina Mirosavljevića pa do stanara u kvartu koje smo susreli na ulici dok smo ‘lutali’ među stambenim grdosijama.

Jedna klupica na stotine stanara

Dok smo šetali blokom, nekoliko mladih obitelji podijelilo je najveće nedostatke kvarta. Stanarka Vendi, koju smo zatekli u šetnji s obitelji, istaknula je kako nedostaje parkova, zelenih površina, ali i sadržaja poput doma zdravlja i vrtića. S njom se složila i starija gospođa Ružica, koja je naglasila da postoji samo jedna jedina klupica — što je, nažalost, točno. Ostale su, kaže, bile iščupane zbog pritužbi stanara na noćnu buku.

To potvrđuje i anketa koju je među tristotinjak stanara proveo gospodin Mirosavljević. Na prvom mjestu prioriteta našao se park, zatim javna parkirna mjesta, klupe, koševi za otpad, prometna regulacija i znakovi zabrane parkiranja, koji nedostaju.

Kako bi dodatno ispitali javno mnijenje, napisali smo objavu u Facebook grupi ‘Zakaj volim Špansko’. Većina komentara bila je ogorčena – stambeni blok su opisivali kao ‘zgradocid bez parka, trgovine, igrališta i klupice’. Istaknuti su i prometni problemi, a to je da se u samo 100 metara ulice Antuna Šoljana nalaze čak četiri semafora. Neki su se s nostalgijom prisjetili starog Španskog, dok današnji izgled opisuju riječima poput ‘betonjara’, ‘zgrada na zgradi’ ili čak ‘betonska favela’.

Urbanistički minus, građevinski plus

I dok se iskoristio svaki centimetar za beton i asfalt, prirodi i zelenilu nije se dalo puno prostora. No, svi sugovornici složili su se oko jednog — iznimno su zadovoljni kvalitetom gradnje i životom unutar zgrada, iako je život izvan njih druga priča.

Mirosavljević, predstavnik suvlasnika u svojoj zgradi, kaže da za sada nije bilo problema. Prezadovoljan je zvučnom i toplinskom izolacijom, a u proteklih godinu i pol nije bilo prokišnjavanja, vlage ili većih tehničkih poteškoća. Materijali — od pločica do sanitarija i parketa, solidne su kvalitete, parkirna mjesta su prostrana, a lođe imaju gotovo 20 kvadrata. Stanari su mirni, narušavanja javnog reda nije bilo, a eventualne reklamacije rješavaju se brzo, ponekad čak i u roku od jednog dana.

Mic po mic – do boljeg kvarta

Iako zasad sve izgleda prilično sivo umjesto zeleno, a sadržaja je doista malo — to bi se uskoro moglo promijeniti. Mirosavljević, Vedran Stanić, Ružica Eraković i ostali predstavnici, pokušavaju kroz male komunalne akcije podići kvalitetu života u kvartu. Nedavno je organizirano čišćenje bloka, a uskoro će jedna zagrebačka umjetnica oslikati trafostanicu kako bi se unijelo malo boje u sivilo. Prema Mirosavljevićevim riječima, u posljednjih pola godine posađeno je više od 30 stabala i ukrasnog grmlja, iako se svi slažu da je to tek početak.

Dobre vijesti su i da bi uskoro trebala krenuti gradnja vrtića, a navodno i osnovne škole, jer su postojeće u Španskom prenapučene. Prema neslužbenim informacijama, gradnja vrtića trebala bi započeti već u svibnju, kod autobusnog okretišta u ulici Marije Radić. Mirosavljević ističe da se u blizini nalaze i sjeverna i južna šetnica, koje su jedine prave oaze za mirnu vožnju biciklom, rolama ili romobilom za djecu. Nedavno su od Mjesnog odbora na tom prostoru dobili i četiri nove klupe, a uskoro se očekuju i novi koševi za smeće. Kako bi se reklo — mic po mic, od najmanjih sadržaja do onih velikih, i situacija bi u kvartu mogla postati puno ugodnija za život.

Staro Špansko kao putokaz

Kako bi bolje sagledali cjelokupnu sliku kvarta, posjetili smo i dio Španskog poznat kao Špansko – Oranice. Ovdje se posebno ističu dva trga koja su pažljivo urbanistički oblikovana. Prvi je Trg 101. brigade, koji podsjeća na mali grad u jednom prostoru. U sredini je fontana s posađenim stablima i prostorom za igru, a sve je omeđeno zgradama koje omogućuju privatnost. U sklopu trga nalazi se sav potreban sadržaj, a u neposrednoj blizini su škole, vrtići i parkovi – ma sve što vam treba. Inače, kao i što samo ime govori, tu se nekada nalazila vojarna koja je prije 20-ak godina pretvorena u odličan stambeni kutak za mlade obitelji.

Drugi, Trg Ivana Kukuljevića, privlači stanare iz ‘Pionirovog’ bloka koji zbog nedostatka sadržaja gravitiraju ovom prostoru. Zeleniji je od Trga 101. brigade, s puno klupica i prostora za šetanje, što ga čini idealnim za djecu i obitelji koje žele pobjeći od betonske vreve. Kako smo već napisali, stanovnici novijih zgrada na zapadnijem dijelu Španskog također žele sličnu oazu u svom kvartu. Iako je gotovo nemoguće stvoriti pravi park zbog prostorne ograničenosti, hvalevrijedne promjene i nastojanja za poboljšanjem mogu učiniti taj dio Španskog ljepšim i ugodnijim za život.

Ovdje pročitajte još zanimljivih bauštelskih reportaža.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.