Biti radnik u građevinarstvu jedno je od najsmrtonosnijih zanimanja u Hrvatskoj
Od 30 poginulih osoba u nesrećama na radu 2020. godine, njih čak 14 bilo je iz građevinskog sektora. Padovi s visine, nagnječenja i nesreće s radnim strojevima i alatima su neki od načina koji možete izgubiti život. Ljubomir Pintarić iz Sindikata graditeljstva Hrvatske kaže da se nesreće najčešće događaju u manjim poduzećima koja ne ulažu mnogo u sigurnost.
Nesreće se događaju kada se ne poštuju pravila zaštite na radu | Vuk Tešija
U području zaštite na radu, inspektori rada su tijekom 2020. obavili 782 inspekcijska nadzora zbog ozljeda na prostorima i u prostorijama poslodavaca. U sklopu tih nadzora obavljeno je i 66 nadzora povodom prijavljenih smrtnih događaja na prostorima poslodavca i 554 nadzora povodom ozljeda zbog kojih je radniku pružena hitna medicinska pomoć i zbog kojih je osoba zadržana na liječenju u zdravstvenoj ustanovi.
Teže ozljede su brojnije
Inspekcijskim nadzorima je utvrđeno da je 2020. godine ukupno stradalo 801 osoba. Od toga broja je 166 osoba ozlijeđeno, a da nisu zadržane na liječenju u zdravstvenoj ustanovi, 563 osoba je ozlijeđeno i nakon pružanja hitne medicinske pomoći su zadržane na liječenju u zdravstvenoj ustanovi, a za 72 osobe utvrđena je smrt na mjestu rada. Od 72 osobe kod kojih je na prostorima poslodavaca utvrđena smrt, 10 osoba nisu bile radnici ni osobe na radu, a 32 radnika je umrlo u prostorima poslodavaca od bolesti.
Preostale 30 smrtno stradale osobe koje su preminule od posljedica ozljeda na radu bile su: Jedan vlasnik obrta, 26 radnika i tri radnika koji nisu imali zasnovan radni odnos na propisan način.
Od 30 smrtno stradalih osoba svi su bili muškarci, u dobi od 20 do 64 godina, a od njih je 19 bilo starije od 40 godina, a devet starije od 50 godina. Od 30 smrtno stradalih radnika, 14 ih je stradalo u građevinarskoj djelatnosti.
Nesreće se događaju kad ne poštujete pravila
Od utvrđenih uzroka svih ozljeda osoba na prostorima poslodavaca (koji su zadržani na liječenju i smrtno stradali), najčešći je uzrok izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu, u 176 ili 28 posto slučajeva; ostala neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu, u 86 ili 14 posto slučajeva i neispravnost, klizavost i zakrčenost prolaza i površina s kojih se obavlja rad, u 49 ili 8 posto slučajeva.
Zanimljivo je da se primjerice statistički podaci Inspektorata i MUP-a ne podudaraju. Kako smo već rekli inspektori su tijekom 2020. godine zabilježio 30 nesreća na radu sa smrtnim ishodom, dok ih MUP bilježi samo 21.
No, nije samo razlika u metodologiji u pitanju. Primjerice, kako piše Glas Istre, sredinom travnja 2020. u naselju Špadići kod Poreča, prilikom izvođenja građevinskih radova na jednoj kući, poginuo je 51-godišnji radnik iz Albanije. Sve je upućivalo na nesreću na radu, pa je u prvi mah smrt bila tako i okarakterizirana. No, obdukcija je pokazala da je pad bio tek posljedica stanja u kojem se radnik nalazio zbog bolesti izazvane koronavirusom. Nedavno su objavljeni rezultati forenzičke analize, i hrvatski stručnjaci su ustvrdili da je Albanski državljanin bez sumnje umro od COVID-19.
Analizu slučaja objavili su i u znanstvenoj publikaciji Forensic Science International patolozi Velibor Puzović iz Odjela za patologije i citologije dubrovačke bolnice te Marija Baković, Pero Bubalo i Davor Mayer, s Instituta za forenzičnu medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Naime, iako se u medijima moglo pročitati da je nesretni Albanac na radu u Istri stradao tako što je pao s visine od oko tri metra, njegovi kolege s posla to nikad nisu potvrdili. On je naprosto pronađen na tlu u nesvijesti, bez vidljivih težih ozljeda koje bi upućivale na pad s visine. Hitna pomoć je brzo stigla, no pokušaji reanimacije su bili neuspješni. Kako je protokolom bilo propisano, preminulom je trebalo uzeti bris nosa da se eventualno zaštite sve osobe koje su s njim bile u bliskom kontaktu. Taj je nalaz bio pozitivan, pa su i njegovi kolege stavljeni u samoizolaciju i testirani.
Obdukcija u Zagrebu je potvrdila da ozljede glave nisu mogle uzrokovati smrt, a da su unutarnji organi, posebice pluća i jetra, bili zahvaćeni promjenama uzrokovanim koronavirusom, što je posljedično dovelo do smrti.
Mnogo više nesreća nego što tvrdi statistika
Ljubomir Pintarić iz Sindikata graditeljstva Hrvatske kaže da sindikat pokušava poboljšati situacija kroz edukaciju i seminare, ali da stanje uvijek može biti bolje. Prema njegovim riječima, nesreće se najčešće događaju u manjim poduzećima koja ne ulažu mnogo u sigurnost. A i skeptičan je što se tiče brojaka i statistike, jer misli da je ozljeda na radu i više nego što se evidentira.
– Tamo gdje radnici nisu sindikalno organizirani se svašta događa i ne možemo znati prave brojke i razmjere ovog problema, ustvrdio je Pintarić koji je i čaln Nacionalnog vijeća zaštite na radu.
