Desetljeće za razvoj željeznice u Hrvatskoj započelo gradnjom nizinske pruge, što očekivati?
U idućem bi desetljeću željeznička infrastruktura u Hrvatskoj trebala doživjeti pravu renesansu. Uz pomoć Europske unije, za obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture, planira se osigurati šest milijardi eura. Trenutno je u realizaciji 27 velikih projekata, a najveći su na koridoru RH1 od Savskog Marofa do granice sa Srbijom i RH2, od Rijeke do granice s Mađarskom, na kojem se gradi nizinska pruga. Tim projektima HŽ Infrastruktura nastoji stvoriti atraktivnu, brzu, sigurnu i konkurentnu prometnu uslugu. Nešto što je u Hrvatskoj trenutno apstrakcija.
Željeznička pruga | foto: Pixabay
U razdoblju od sljedećih deset godina, HŽ Infrastruktura planira realizaciju projekata vrijednih više od šest milijardi eura. Trenutačno paralelno provode 27 velikih projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture od kojih se većina sufinancira EU-ovim novcem. U najvećem dijelu riječ je o projektima na međunarodnim koridorima RH1 od Savskog Marofa do granice sa Srbijom te na koridoru RH2 od Rijeke do granice s Mađarskom.
Upravo na koridoru RH2, odnosno na hrvatskome dijelu Mediteranskoga koridora, nalazi se trenutačno najveće željezničko gradilište u Hrvatskoj, dionica od Križevaca do granice s Mađarskom. Osim sredstava iz EU fondova namijenjenih za obnovu postojeće željezničke infrastrukture na međunarodnim, regionalnim i lokalnim prugama koristit će se i sredstva iz kredita Europske investicijske banke. Radi se o ulaganjima većima od 700 milijuna eura, prenosi Novi list.
Radovi na koridoru RH2 vrlo su važni za luku Rijeka jer upravo tim pravcem teče velika većina teretnog prijevoza u Hrvatskoj. Cijeli je taj pravac važan i za nizinsku prugu o kojoj se priča posljednjih 40 godina, a ona je trenutno u nastajanju. Pokrenuti projekti na koridoru RH2 stupovi su nizinske pruge. Ako se u obzir uzme širi pojam nizinske pruge od Karlovca, preko Zagreba sve do granice s Mađarskom, projekti na kojima su radovi u tijeku jesu Dugo Selo–Križevci, Križevci–Koprivnica–državna granica, Hrvatski Leskovac–Karlovac, Karlovac–Oštarije, Skradnik–Krasica–Tijani te Škrljevo–Rijeka–Jurdani.
– Na nekim projektima su radovi u tijeku, a drugi su u fazi izrade studijske/projektne dokumentacije. Sve su to višegodišnji projekti, procesi koji traju i koji će trajati izgledno vrijeme jer moramo razumjeti da nakon desetljeća neulaganja u željezničku infrastrukturu za promjene nabolje treba vremena. Pritom se i putnicima i prijevoznicima trudimo omogućiti relacije prohodne za putovanja, rekao je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić.
Dugoročni cilj je i povećati razinu sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima. Trenutačno se radi na projektima koji će modernizirati ukupno 145 željezničko-cestovnih prijelaza, a za dodatnih 26 prijelaza u tijeku je ugovaranje radova. Po završetku svih spomenutih ulaganja na sveukupnoj željezničkoj mreži, Hrvatska će imati tristotinjak moderniziranih prijelaza.
Nedavno je na dijelu koridora RH2 kod Koprivnice otvoren novi podvožnjak ‘Ivanečki,’ o kojem više pročitajte ovdje.
