Dogradnja jedne od glavnih prometnica u Zagrebu: Ovo su tri službena scenarija
Jedan od glavnih prometnih pravaca u Zagrebu, u smjeru istok-zapad, trebao bi dobiti produžetak, a projekt uključuje i novu tramvajsku prugu. Naravno, riječ je o Vukovarskoj ulici koja je još u starom GUP-u zamišljena dužeg profila u odnosu na realizirano. To bi se sada trebalo promijeniti, a na ovaj plan može se gledati kao na proširenje ranije objavljenog projekta dogradnje Ulice grada Vukovara do Ulice grada Gospića. Priprema dokumentacije mogla bi koštati 75.000 eura.
Vukovarska ulica na raskrižju s Donjim Sveticama | Foto: bauštela.hr/EOJN screenshot
Prošle godine velika vijest bila je da važna prometnica u Zagrebu, Ulica grada Vukovara, koja postaje sve više opterećena na istoku grada, dobiva produžetak do Ulice grada Gospića. Prolazio bi tu i tramvaj, pisalo je u novom rješenju koje novim projektom na neki način dobiva proširenje. Najnovija ideja ide dalje, predviđa produžetak sve do Ljudevita Posavskog u Sesvetama. Evo kako je sve zamišljeno.
‘Krkljanac’ na istoku Zagreba
Istočni dio Grada Zagreba obuhvaća gradske četvrti Gornja Dubrava, Donja Dubrava i Sesvete, s ukupno 162.412 stanovnika, što čini 21 posto ukupne populacije Zagreba prema popisu iz 2021. godine. Sesvete su najbrojnija četvrt s 70.800 stanovnika i jedna od tri zagrebačke četvrti u kojoj je zabilježen rast broja stanovnika. Prometnu mrežu ovog dijela grada čine cestovni i željeznički koridori, kao i mreža javnog prijevoza, uključujući tramvaje i autobuse.
Sjeverni koridor obuhvaća željezničku prugu te Avenije Dubrava i Zagrebačku cestu, zajedno s Ulicom kneza Branimira, dok južni koridor čini Slavonska avenija. Oba koridora nose značajan tranzitni promet i uključuju velike udjele autobusa i teretnih vozila, a pojedinačna brojanja pokazuju prometna opterećenja preko 50.000 vozila dnevno. Tijekom vršnih sati na pojedinim dionicama ili većini koridora prisutna su zagušenja, što ukazuje na neadekvatnu razinu usluge. Sve ovo dio je, ni manje ni više, novog prometnog rješenja, koje predviđa novi prometni pravac zacrtan još u starom GUP-u.
Dio koridora već izveden
Prema Generalnom urbanističkom planu definiran je koridor produžene Ulice grada Vukovara od Ulice Svetice do Ulice Ljudevita Posavskog u Sesvetama. Koridor je nakon izgradnje naselja POS Novi Jelkovec produžen prema istoku do područja autoceste A4 s planiranim prolaskom ispod autoceste.
Produžena Vukovarska | foto: screenshot EOJN
Produžena Vukovarska | foto: screenshot EOJN
Dio od Ulice Svetice do Ulice Marijana Čavića zamišljen je kao gradska avenija širine oko 55 metara, uključujući tramvajsku prugu, lakohodnu željeznicu i biciklističku stazu, dok je dio od Ulice Marijana Čavića do kraja koridora predviđen kao glavna gradska ulica širine oko 30 metara s biciklističkom stazom. Ukupna duljina koridora iznosi 10 kilometara, pri čemu je dio od Svetice do Marijana Čavića dug 1,6 kilometara, od Marijana Čavića do Ljudevita Posavskog 5,4 kilometara, a preostali dio oko 3 kilometra. To je u stvari ulica Grada Gospića, koja bi nakon već predstavljenog produžetka do Čavićeve, čini se, trebala dobiti još jedan produžetak – barem u ideji.
Tri scenarija
Grad Zagreb sad traži izradu prometne studije, kompleksnog dokumenta koji će analizirati postojeći promet i kapacitete, modeliranje prometnih tokova i scenarija u istočnom dijelu grada. No, i izradu idejnih rješenja za cestovni koridor i njegovu integraciju s postojećim prometnim sustavom te ocjenu opravdanosti izgradnje produžene Ulice grada Vukovara, s posebnim naglaskom na biciklističku infrastrukturu, javni prijevoz i održivu mobilnost. Studija obuhvaća područje omeđeno na zapadu Ulicom Svetice, na istoku koridorom autoceste A4, na sjeveru Branimirovom ulicom i na jugu Slavonskom avenijom.
U okviru studije razmatraju se tri scenarija razvoja. Prvi scenarij predviđa etapnu izgradnju jednog kolnika uz obrazloženje izgradnje punog profila na dionicama gdje je to potrebno. Drugi scenarij uključuje izgradnju punog profila produžene Ulice grada Vukovara na cijelom koridoru. Treći scenarij razmatra proširenje Slavonske avenije kao alternativu izgradnji produžene Ulice grada Vukovara.
Vukovarska ulica na raskrižju s Donjim Sveticama | Foto: bauštela.hr
Više o analizi
Prometna analiza u studiji uključuje brojanje prometa na minimalno 25 raskrižja u vršnim satima tijekom radnih dana i vikenda, pri čemu se prate pješaci, bicikli i ostali oblici mikromobilnosti, motocikli i osobna vozila, teretna vozila, teška teretna vozila te autobusi. Prometna potražnja u široj zoni uskladit će se s trendovima porasta broja vozila u Gradu Zagrebu, dok će se na temelju brojenja prometa i dostavljenih prometnih modela izraditi se izvorišno-odredišna matrica koja će prikazati broj putovanja iz izvorišne u ciljne zone u promatranom vremenu. K tome, makroskopski prometni model uključivat će simulacije za jutarnji i popodnevni vršni sat.
Prometni model se razvija za postojeće stanje, a potom se izrađuju modeli za sve tri varijante predviđenih scenarija do 2045. godine, uključujući osnovni model bez intervencija, piše u projektnom zadatku. Modeli omogućuju analizu raskrižja na razini mezoskopskog prometnog modela, a u slučaju da nijedan scenarij ne pokaže zadovoljavajuće rješenje, izrađuje se kombinirani model scenarija B i C, dodano je u opisu.
Povezivanje s drugim velikim projektom
Prometni model također uključuje procjenu utjecaja povezivanja s Ulicom kneza Branimira i produženom Ulicom Rudolfa Kolaka radi smanjenja korištenja predmetnog koridora kao tranzitnog pravca. Studija obuhvaća analizu eksterne učinke prometa u smislu emisije štetnih plinova i buke te procjenu stupnja zasićenja, vremena putovanja i drugih pokazatelja kvalitete prometa.
Posebna pažnja posvećuje se javnom prijevozu kroz analizu postojećih autobusnih i željezničkih linija, mogućnosti uvođenja novih ili produženja postojećih linija, te ocjeni prioriteta javnog prijevoza na raskrižjima. Studija također analizira održivu mobilnost, osigurava potrebnu infrastrukturu za pješake, bicikliste i električne mikromobilne uređaje, povezuje planiranu mrežu s postojećom prometnom infrastrukturom, uključuje stanice za Bajs te procjenjuje rizike i konfliktne točke kako bi se definirale mjere za smanjenje broja i težine prometnih nesreća.
Zaključno, cilj studije je definirati prometno-funkcionalne karakteristike novog koridora, analizirati postojeće prometne tokove i kapacitete u istočnom dijelu Zagreba te predložiti učinkovito i održivo rješenje za cestovnu, javnu i biciklističku infrastrukturu u skladu s postojećim prometnim sustavom.
