Susjedi probili svoj najvažniji tunel, a dok oni slave Hrvati nisu sretni, projekt je ugroza za vodu i egzistenciju

Probijen je tunel dug više od 12 kilometara, koji povezuje Nevesinje i Dabarsko polje u Republici Srpskoj. Time je uspješno završena najzahtjevnija faza realizacije Hidroelektrane Dabar, jednog od ključnih energetskih projekata Elektroprivrede Republike Srpske. Radovi su izvođeni uz primjenu Nove austrijske tunelske metode (NATM), a u konstrukciju je ugrađeno je više od 150.000 kubičnih metara betona i 5.500 kubika armature. Sjenu na velik pothvat bacaju još jednom ponovljena upozorenja kako projekt HE Dabar izgledno može izazvati narušavanja prirodne ravnoteže u slivu Neretve.

Završetkom probijanja dovodnog tunela Nevesinje – Dabarsko polje, Republika Srpska napravila je velik pomak u jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata u posljednjem desetljeću. Tunel, dug više od 12 kilometara, ključna je komponenta buduće Hidroelektrane Dabar, dijela sustava Hidroelektrana na Trebišnjici (HET), koji se gradi pod okriljem Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) i predstavlja najvažniju hidroelektranu u sistemu Gornji horizonti.

– HE Dabar je najveći hidroenergetski objekt koji gradi javna kompanija na prostoru bivše Jugoslavije u proteklih 35 godina. Projekat se realizira prema planu i očekuje se završetak na jesen 2027. i proljeće 2028. godine, kada će akumulacija biti puna i kada ćemo proizvoditi vlastitu električnu energiju po najpovoljnijim cijenama, rekao je u povodu probijanja tunela, generalni direktor Mješovitog holdinga Elektroprivreda RS, Luka Petrović za banjaluka.net.

Najzahtjevnija faza projekta

Iz Elektroprivrede Republike Srpske potvrđeno je da je probijanje tunela uspješno završeno te da radovi napreduju prema planiranim rokovima.

– Ovo je najzahtjevniji i najvažniji segment cijelog projekta HE Dabar. Završetkom iskopa tunela otvoren je put ka završnim građevinskim i elektrotehničkim radovima, rekao je Petrović.

Tunel, duljine 12.125 metara, povezuje akumulaciju Nevesinje s budućom strojarnicom u Dabarskom polju. Radovi su izvođeni uz primjenu Novog austrijskog tunelskog metoda (NATM), u tri smjene i uz angažman oko 200 radnika. Prema podacima izvođača, ugrađeno je više od 150.000 kubičnih metara betona i 5.500 kubika armature.

Tehnički izazovi i timski rad

Glavni izvođač radova, Integral inženjering, naveo je da je završetak iskopa rezultat višegodišnjeg rada i pažljivog planiranja.

– Radili smo u složenim geološkim uvjetima, ali zahvaljujući stručnom nadzoru i kvalitetnoj opremi, ispunili smo sve tehničke zahtjeve, stoji u njihovom priopćenju.

Iz Hidroelektrana na Trebišnjici (HET) pak naglašavaju da će HE Dabar, s instaliranom snagom od oko 160 megavata, imati značajnu ulogu u stabilizaciji elektroenergetskog sustava Republike Srpske i šire regije. Projekt, vrijedan oko 300 milijuna eura financira se kombinacijom vlastitih sredstava ERS-a i kredita.

Negativne posljedice projekta

Uz proširenje elektroenergetskih kapaciteta, brojna ekološka udruženja i stručnjaci za hidrološke sustave upozoravaju na moguće negativne posljedice projekta. Navodi se kako bi preusmjeravanje vodotoka moglo uzrokovati smanjenje protoka pritoka rijeka Bune, Bunice i Bregave, što za posljedicu imalo narušavanja prirodne ravnoteže u slivu Neretve.

Također, posljednjih godina često se isticalo kako provedba ovog projekta također povećava rizik od zaslanjenja donjeg toka Neretve, osobito u delti rijeke i području Hutova blata, ptičjeg rezervata i park prirode na jugu Bosne i Hercegovine, nedaleko od Čapljine.

Naime, prethodne znanstvene studije i međunarodni izvještaji ukazuju da bi ovakve promjene mogle dugoročno utjecati na kvalitetu pitke vode, poljoprivredne površine i bioraznolikost područja koja ovise o stalnom dotoku svježe vode iz Neretve i njenih pritoka, piše rtv-hb.com.

Energetska budućnost Republike Srpske

Inače, Hidroelektrana Dabar predstavlja ključni element energetskog razvoja Republike Srpske i šire regije. Kada bude završena, HE Dabar proizvodit će više od 250 gigavat-sati električne energije godišnje, čime će značajno doprinijeti energetskoj stabilnosti i izvoznom potencijalu RS.

Vlada Republike Srpske i resorno ministarstvo ističu da se projekt odvija u skladu s planom te da će probijanje tunela omogućiti početak završnih radova na strojarnici i pratećoj infrastrukturi.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, Petar Đokić, zajedno s predstavnicima Vlade i ERS-a, nazočio je je simboličnom proboju posljednjih metara tunela.

– Ovo je povijesni trenutak za našu energetiku. HE Dabar donijet će novu snagu i sigurnost elektroenergetskom sustavu RS, poručio je ministar.