Bauštelska reportaža: Stoljetna drvena kuća uz Savu postaje hotel baštine, a prirodni bazen nova atrakcija

Desni Dubrovčak, smješten između Ivanić Grada i Siska, mjesto je gdje rijeka Sava dodiruje netaknutu prirodu, a u neposrednoj blizini prostire se močvarno Odransko polje, idealno za odmor i uživanje u autentičnom hrvatskom krajoliku. Mladi poduzetnik Matej Mlađenović pokrenuo je projekt rekonstrukcije tradicijske drvene kuće, poznate kao kuća na trijem, u hotel baštine s restoranom. Na gradilištu, koje je trenutačno u roh-bau fazi, rade stručni radnici, etnolog i povjesničar Milan Drmić te arhitekt Davor Salopek, koji nadziru svaki detalj obnove. Investicija vrijedna više od milijun eura spaja povijesnu autentičnost i prirodu, a završetak je planiran za 2027. godinu. Bili smo na gradilištu i saznali kako teku radovi te što posjetitelji mogu očekivati kad projekt bude dovršen.

Između Ivanić Grada i Siska smjestilo se mjesto Desni Dubrovčak, gdje rijeka Sava dodiruje netaknutu prirodu, a u neposrednoj blizini prostire se močvarno Odransko polje. Ovo je savršeno mjesto za udahnuti svježi zrak, osjetiti prirodnu ljepotu i doživjeti autentični hrvatski kraj.

U tom idiličnom Dubrovčaku mladi poduzetnik Matej Mlađenović pokrenuo je zanimljiv projekt – rekonstrukciju tradicijske drvene kuće u hotel baštine s restoranom. Kako bi rekli u tom kraju, riječ je o kući na trijem, korablji ili čardaku. Svi nazivi su ispravni, pa ih spominjemo sve, da ‘nitko ne bude nezadovoljan’. Posjetili smo gradilište i s užitkom pratili kako teku radovi, koji su trenutačno u roh-bau fazi.

Investicija vrijedna više od milijun eura

Središte projekta čini rekonstrukcija drvene kuće stare točno sto godina, koja se prenosi na novu lokaciju i pretvara u ugostiteljski objekt s prostorom za smještaj. Kako kaže Mlađenović, procijenjena vrijednost ulaganja prelazi milijun eura, iako se konačna svota može povećati zbog promjena cijena građevinskog materijala i radova.

– Nema natječaja, nema EU fondova ni županijskih potpora. Sve ulažemo sami. Nadam se da će se u budućnosti pojaviti neka podrška, ali i bez nje idemo naprijed, rekao nam je Matej sa smješkom.

Strpljiv i posvećen, u ovaj projekt je ušao s ljubavlju prema starim drvenim kućama. Njegov pothvat nije samo poslovni, već duboko osobni, jer spaja nasljeđe obitelji i dugogodišnju tradiciju poljoprivrede.

Od polja i štale do stola gosta

Priča o hotelu baštine ne može se razumjeti bez priče o gospodarstvu Mlađenovićevih. Roditelji su još prije pedeset godina započeli s farmom krava, a kasnije razvili mini siranu i proizvodnju tradicijskih sireva. Danas je njihova sirana dobro poznata ljubiteljima domaće hrane, a proizvodi pronalaze put do kupaca na velikogoričkim i sisačkim tržnicama.

Matej nastavlja ono što su započeli roditelji, ali dodaje novu dimenziju: restoran u kojem će se posluživati autentična hrana, potpuno povezana s lokalnom proizvodnjom.

– Želim dovesti proizvodnju iz polja i štale do stola. Restoran će biti autohtoni etno restoran, a u sklopu hotela bit će tri apartmana, jedan veliki studio i manja kuća za smještaj, objašnjava Matej.

Prirodna oaza za izletnike i bicikliste

Okruženje u kojem niče ovaj projekt gotovo je savršeni scenarij za izletnički i zeleni turizam. Odmah ispred kuće nalazi se ribnjak, a preko nasipa teče rijeka Sava. Priroda je ovdje doslovno na dohvat ruke.

Kroz selo prolazi i međunarodna biciklistička ruta koja povezuje Sloveniju sa Siskom, prateći tok rijeka Save i Odre. Ruta je sve popularnija među biciklistima koji traže mirnije i autentične pravce. Kako nam je rekao Matej, područje je pogodno i za ribolovni i lovni turizam, što ga čini idealnim za sve oblike ruralnog i ekološki orijentiranog turizma.

Bio-bazen i održivi turizam

Projekt od samog početka počiva na principima održivosti. Uz hotel i restoran, planiran je i prirodni (bio) bazen koji će koristiti biljke i mikroorganizme za pročišćavanje vode – potpuno bez klora i kemikalija. Sustav oponaša prirodne procese filtriranja i regeneracije, a uz njega su predviđene posebno projektirane regeneracijske zone koje dodatno održavaju ravnotežu.

– Lokacija je jako zanimljiva, samo 45 minuta od Zagreba, pola sata od Siska i Velike Gorice, a preko ‘skele’ do Ivanić Grada stiže se za deset minuta. Želimo stvoriti jedno lijepo etno izletište i promovirati zeleni turizam u ruralnom području. Ovo je savršeno mjesto za odmor u prirodi, kaže Matej.

Povijesni trijemovi iz rodnog mjesta braće Radić

Originalno, tradicijska kuća imala je dva trijema. Izvorno je stajala u Trebarjevu Desnom, rodnom selu braće Stjepana i Antuna Radića. Rastavljena je i prenesena u Dubrovčak, gdje se ponovno sastavlja uz pomoć stručnjaka, etnologa i povjesničara Milana Drmića. On je dugogodišnji stručnjak u povijesti umjetnosti, a nedavno se posvetio svojoj drugoj strasti – tradicijskim kućama.

Trebarjevo Desno nije poznato samo po političarima Radićima, već i po doprinosu razvoju etnologije. Antun Radić, jedan od utemeljitelja hrvatske etnografije, krajem 19. stoljeća sustavno je prikupljao podatke o narodnoj kulturi, stvarajući temelje te znanosti. Upravo iz njegova sela dolaze elementi koji će krasiti hotel baštine, povezujući povijest, znanost i svakodnevni život.

– Sam proces preseljenja kuće bio je prava avantura. Neke grede bile su duge i do 14 metara, a transport je izgledao poput male ekspedicije. Kamion je bio kao silueta u odnosu na teret koji je nosio. No improvizacija je uvijek dio ovakvih pothvata, prisjetio se Drmić.

Zahtjevnost projektiranja

Osim Milana, Mateju je ‘desna ruka’ poznati arhitekt i autor iz Petrinje, Davor Salopek, koji je glavni projektant i nadzor na ovom projektu. Projektiranje je bilo posebno zahtjevno zbog kombinacije starog objekta i novog prizemlja te potrebe očuvanja autentičnosti građevine.

Tijekom prenosa starog objekta, zadržana je struktura drvene konstrukcije kata, dok je prizemlje, prvotno sa zidovima od opeke, prilagođeno novoj funkciji. Opeka je uklonjena, a konstrukcija postavljena na armiranobetonske stupove, čime je omogućena slobodna dispozicija prizemlja – idealna za restoran, kuhinju i prateće sadržaje. Armiranobetonski element oplemenjen je oblogom od opeke, čuvajući povijesni vizualni dojam.

– Jednim dijelom prizemlje će se vratiti u izvornu formu, dok će kombinacija stakla i opeke dati suvremen izgled. Drvena konstrukcija kata ostaje identična izvornom, a unutar nje projektirali smo smještajne prostore za turizam, pojašnjava Salopek.

Roh-bau faza i završno uređivanje

Projekt je trenutačno u roh-bau fazi, a cilj je što prije dovesti objekt pod krov. Grubi roh-bau uključuje temelje prizemne konstrukcije armiranobetonskog skeleta, dok je montaža kuće u katnom dijelu završena. Slijedi pokrivanje krovišta, nakon čega kreću završni radovi: zatvaranje prostora, ugradnja prozora i vrata te rješavanje podova.

U prethodnoj fazi izvedeni su i instalaterski radovi u temelju, pripremljeni za vertikale koje se protežu prema gore. Posebno se ističe i puna hrastovina, koja će imati svoj izvorni izgled.

– Želja je da u ovom specifičnom posavskom prostoru korablja ponovno zaživi – da staru konstrukciju preporodimo i damo joj novi život. Hrastovina je trajan i kvalitetan materijal, otporan na vremenske uvjete, koji može trajati dugi niz godina, dodaje Salopek.

Rekao nam je i kako je u svom dugom arhitektonskom djelovanju radio na tome da stvori prostor koji može biti izvor inspiracije za arhitekte. Autentični hrvatski prostor, oblikovan kroz duga vremenska razdoblja, sada dobiva novu funkciju i život, uz očuvanje svoje izvorne vrijednosti i kulturne baštine. Sve se radi ručno, poštujući izvorne tehnike, dok će, prema riječima Mlađenovića, kuća zablisati u novom sjaju 2027. godine.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.