Ruše se vojna skladišta: Bauštelci pripremaju teren za hrvatski deponij radioaktivnog otpada iz Krškog

Krajem lipnja krenulo je rušenje objekata na prostoru bivše vojarne Čerkezovac kako bi se oslobodio prostor za potencijalnu gradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada s kojim Hrvatska, obzirom na preuzete obaveze u EU, već debelo kasni. Sam projekt Centra još prolazi proceduru, a protiv njega je i lokalno stanovništvo. No, bauštelci i bageri rade svoj posao. Evo kako to izgleda.

Hrvatska ima obvezu zbrinuti radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja koji su nastali na njenom teritoriju primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj uporabi. Također ima obvezu zbrinuti i polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, a sve sukladno obvezama preuzetim Ugovorom sklopljenim između Vlade RH i Vlade Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju Nuklearne elektrane Krško.

Sudeći prema prijedlogu Zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada za koji je krajem srpnja zaključena javna rasprava, ova bi obaveza konačno trebala biti ispunjena. Kako smo već izvještavali lokacija na kojoj RH planira zbrinuti nuklearni otpad je vojarna Čerkezovac gdje bi u ovu svrhu trebala biti podignuta nova građevina, veličine jednog nogometnog igrališta, na površini od 6.000 četvornih metara.

Položaj

Bivše vojno-skladište kompleksa Čerkezovac nalazi se u Sisačko – moslavačkoj županiji, na teritoriju Općine Dvor, a zauzima površinu od približno 60 hektara. Riječ je o krajnjem istočnom dijelu masiva Trgovske gore, nedaleko od doline rijeke Une i državne granice s Bosnom i Hercegovinom.

Područje je izolirano, a stručnjaci ističu kako nije riječ o slučajno odabranoj lokaciji.

– O toj lokaciji se deset godina izrađivalo studije i istraživale su se raznovrsne moguće lokacije na razini čitave Hrvatske. Ova je odabrana zato što je u njoj najmanja vjerojatnost potresa za čitav teritorij Hrvatske, čak i onih potresa s povratnom periodom od 10.000 godina. Drugo, ta lokacija je najdalje od bilo kojeg geološkog rasjeda, ima granitno gorje i nema podzemnih voda, osim toga je udaljena od naselja. I uza sve to skupa ima dobru prilaznu cestu, rekao je doktor znanosti iz područja nuklearne fizike Tonči Tadić za novilist.hr.

Rušenje vojnih objekata

Da bi se gradio Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada najprije na ovoj lokaciji moraju biti srušeni objekti stare vojarne. Ovaj posao vrijedan 867.368,54 eura, odnosno 1.084.210,68 eura s PDV-om izvodi tvrtka Eurco koja ga je dobila na javnom natječaju Fonda za financiranje razgradnje NEK u svibnju.

Radovi moraju biti obavljeni unutar 12 mjeseci. Ukupno će se ukloniti osam objekata, podijeljenih u dvije zone. U zoni 1 se nalazi četiri skladišta različitih tipova i različite korisne površine. Dok se u zoni 2 nalaze spomenuta polu – ukopana skladišta iste veličine od 211 kvadrata.

– Na prostoru koji će se osloboditi uklanjanjem ovih objekata planirana je izgradnja upravne zgrade Centra i Dugoročno skladište za hrvatsku polovicu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško. Do izgradnje navedenih objekata može doći ukoliko Studija utjecaja na okoliš potvrdi da je lokacija Čerkezovac primjerena za uspostavu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, poručuju iz Fonda.

Treba reći i da je Fond prije nekoliko dana objavio i kako će se odlagati istrošeno nuklearno gorivo.

– Odlagati će se u bakrenim spremnicima koji će imati 12 istrošenih gorivnih elemenata na dubini od 500 metara. Spremnike će posebno dizajnirani strojevi spuštati u bušotinu koja je ispunjena prešanom bentonitnom glinom – barijerom koja sprječava širenje radionuklida u okoliš. Slijedi zatvaranje tunela sa blokovima prešane gline obavljati će strojevi, objavili su iz Fonda.

Tri vrste građevina

Na lokaciji se nalazi niz objekata koji su prostorno razmješteni u tri odvojene skupine prema vrsti građevina. U skladu sa skupinom kojoj pripadaju obavlja se i rušenje.

Prva skupina smještena je na vršnoj zaravni trokutastog ocrta. Druga skupina izgrađena je na manjoj, niže položenoj zaravni, oko 500 metara cestovno udaljenoj od gornje. Treća skupina uspostavljena je u najnižem sektoru lokacije u ulaznoj zoni, tj. na samom početku interne pristupne ceste.

Plan za skladištenje

Prostorni obuhvat Centra definiran je ugovorom između Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Fonda. Prema Nacionalnom programu, do 2025. godine planira se uspostava sljedećih funkcionalnih cjelina Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Središnje skladište za IRAO i II bit će rekonstruirane postojeće vojne građevine tipa UBS-20. Dugoročno skladište za NSRAO bit će novoizgrađeni objekt namijenjen za zbrinjavanje nuklearnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško.

Upravna zgrada, koja će obuhvatiti funkcije informacijskog centra, administracije i službe osiguranja, također će biti izgrađena. Infrastruktura Centra obuhvatit će prometne, parkirališne i manipulativne površine, sustave za vodovod, odvodnju (fekalnu, oborinsku i površinsku), električne instalacije (jake i slabe struje), sustav rezervnog napajanja, optičku mrežu, telekomunikacijske sustave, antene, satelitsku vezu, vatrodojavu, sustav za grijanje, hlađenje i ventilaciju te tehničku i fizičku zaštitu. Ulazni plato s upravnom zgradom, buduća pristupna prometnica te dugoročno i središnje skladište bit će smješteni u katastarskoj općini Javornik.

Doznajte ovdje sve o novom bloku elektrane Krško.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.