Može li bivša klaonica i stočna tržnica „Zagrepčanka“ postati novo multifunkcionalno društveno središte?

Bivša klaonica, odnosno industrija za preradu mesa i stočna tržnica „Zagrepčanka“ bila je jedna od najvećih investicija na ovim područjima između dva svjetska rata. Industrijski kompleks projektiran je i građen između 1928. i 1931. godine prema zamisli berlinskog arhitekta Waltera Fresea. Također, nekadašnji industrijski sklop 2004. godine upisan je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a uz kulturni, ima i značajan razvojni potencijal.

“Zagrepčanka” danas | foto: Paola Pučić

Brownfield prostor „Zagrepčanka“ ističe se ukupnom površinom od deset četvornih hektara te se danas nalazi u vlasništvu Zagrebačkog holdinga d.o.o.

Prema podacima iz GUP-a (2011), kompleks danas ima pretežno gospodarsku namjenu, odnosno na spomenutom mjestu nalazi se niz prostorija koje se većinom koriste kao skladišta ili u proizvodne svrhe. Prostor je također ispunjen još ponekim sadržajima, međutim, ipak se radi o površini koja je velikim dijelom neiskorištena, neizgrađena, zapuštena.

Pojam „brownfield“ općenito podrazumijeva industrijska područja koja su nekada bila u funkciji, međutim, danas su napuštena ili nedovoljno korištena, mogu imati realne ili moguće probleme s onečišćenjem, uglavnom se nalaze u razvijenim urbanim područjima i zahtijevaju intervenciju kojom bi se vratili u korisnu upotrebu, navode Kurtović Folić i Perovic u svom radu “Braunfild regeneracija – imperativ za održivi urbani razvoj”.

SWOT analiza kao temelj razvoja

SWOT analizom brownfield prostora „Zagrepčanka“ utvrđene su njegove snage, slabosti, prilike i prijetnje. Prvo, snage tog prostora su blizina centra grada, postojeći društveno zabavno-rekreacijski sadržaji kao što su „The Hive Zagreb Climbing gym“ i „Stara klaonica“, blizina dućana, zelene površine, a u neposrednoj blizini nema mjesta za stanovanje pa da bi eventualna buka mogla narušavati javni red i mir. Taj kompleks također ima i neke prostorno društvene slabosti kao što su nedostatak javnih sadržaja i urbane opreme, neiskorištene površine, ruševni objekti, slaba sigurnost, otpad, prevladavajuća monofunkcionalnost prostora, odnosno proizvodna i skladišna zona.

Premda većinom neiskorišten, prostor „Zagrepčanke“ ima puno prilika, odnosno potencijala za preobrazbu, međutim, bitno je naglasiti zadržavanje njegovog identitetskog, industrijskog aspekta zbog toga što je to jedan od simbola grada Zagreba. Prostor je pogodan za osmišljavanje i izgradnju novog kreativnog multifunkcionalnog javnog prostora koji bi imao većinom društvenu namjenu (D) te bi uključivao javne zelene površine (Z1), a ovakav prijedlog razlikuje se od planiranog stanja GUP-a iz 2013. godine, prema kojem je primarna namjena brownfielda „Zagrepčanke“ mješovita, zapravo pretežito poslovna (M2).

Prijedlog koji uključuje multifunkcionalni javni prostor razlikuje se i od sadašnje namjene koja je, kako je već spomenuto, gospodarska, odnosno uglavnom proizvodna (I), stanje kojim se prostor također odlikovao kada je „Zagrepčanka“ slovila za industrijsko žarište. Jednako tako, potencijal tog brownfielda vidljiv je u postavljanju urbane opreme, kao i kroz uvođenje novih sadržaja koji se odnose na rekreaciju, kulturu i zabavu. Ideja je da novo društveno središte u Zagrebu poveže ne samo okolne kvartove, već u širem smislu, cijeli Zagreb čime bi se smanjila koncentracija ljudi u sadašnjem centru grada.

Prijetnje kojima je izložen spomenuti prostor uključuju neparticipaciju građana prilikom preobrazbe samog brownfielda, potom su neki dijelovi prostora zaštićeni pa se u njih ne smije intervenirati, a u procesu planiranja, dizajniranja i izgradnje može doći do gubitka identiteta prostora. Planirana mješovita zona, pretežito poslovna (M2) prema podacima iz GUP-a (2011) također predstavlja prijetnju jer se kompleks „Zagrepčanke“ već nalazi u poslovno-stambenoj zoni „Radnička“ kojoj nedostaju javni prostori i društveni sadržaji.

Galerija 16 Fotografija

Otvori

Bivše brodogradilište “NDSM” u blizini Amsterdama

Bivše brodogradilište „NDSM“, koje je smješteno u blizini centra Amsterdama, predstavlja primjer kako brownfield prostor može biti preobražen u multifunkcionalni prostor s različitim sadržajima.

Nakon zatvaranja brodogradilišta osamdesetih godina prošlog stoljeća, prostor „NDSM-a“ prvenstveno su zauzeli skvoteri, umjetnici, glazbenici, a zbog potencijalne opasnosti da, uslijed procesa gentrifikacije, korisnici prostora izgube mogućnost njegovog korištenja, organizacija pod nazivom „Kinetic North“ prezentirala je svoj plan preobrazbe bivšeg brodogradilišta u novo umjetničko-kulturno središte. Nakon što je grupa osvojila natječaj, započela je s realizacijom svog plana, čime je imala veliki utjecaj u daljnjem promoviranju kreativnog multifunkcionalnog karaktera prostora.

Naime, ovakav način urbane brownfield preobrazbe uključivao je prvenstveno bottom-up proces, što znači da su svi građani mogli slobodno izraziti svoje ideje u vezi s regeneracijom tog prostora. Prilikom same realizacije prostora uzeti su obzir prijedlozi građana, a konačni rezultat uključivao je heterogenost sadržaja, namjena prostora, kao i njegovih korisnika, što sve zajedno podrazumijeva dugoročno pozitivne aspekte.

Danas „NDSM“ predstavlja kombinaciju javnog, polujavnog i privatnog prostora te je jedno od glavnih urbanih žarišta Amsterdama. S obzirom na to da Zagreb broji dosta brownfield površina, kao i na to da pretendira biti razvijeni europski grad u svakom pogledu, zasigurno bi se trebao ugledati na ovakve pozitivne društveno-urbanističke prakse.

Podijeli vijest

Link kopiran