Gubimo milijune dolara! Hrvatska ne iskorištava izvozni potencijal domaće strojogradnje

Prema analizi HGK, grupe proizvoda s najvećim izvoznim potencijalom su dijelovi za plinske turbine i turbomlazne motore, dijelovi strojeva i uređaja za dizanje, premještanje i strojevi za građevinske radove, dijelovi za zračne sisaljke, kompresore i ventilatore, kombajni za žetvu i vršidbu, ventili za regulaciju temperature te dijelovi za uređaje s unutarnjim izgaranjem.

Ukupni neiskorišteni izvozni potencijal proizvodnje strojeva i uređaja u Hrvatskoj iznosi 399,8 milijuna dolara, pokazala je analiza Hrvatske gospodarske komore u sklopu projekta Fit4Globe.

– Iskorištavanjem tog punog potencijala ukupni izvoz strojeva i uređaja povećao bi se za gotovo trećinu (32,6 posto) sa sadašnjih 1,22 milijarde dolara, što je 6,6 posto ukupnoga izvoza. Tržišta s najvećom vjerojatnosti povećanja izvoza su Njemačka, Italija, SAD i Mađarska, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, komentirajući rezultate analize. Naglasio je da je domaća strojogradnja branša s dugom tradicijom i globalno etabliranom kvalitetom te je zbog toga prepoznata i u Industrijskoj strategiji RH kao pokretačka snaga gospodarstva.

Predsjednik Udruženja metaloprerađivačke industrije HGK Željko Mažuran poručuje da je najveći izazov za branšu potreba sve većeg i bržeg ulaganja u modernizaciju pogona (digitalizaciju, automatizaciju i robotizaciju) kako bi mogla biti globalno konkurentna.

– Najveći problem predstavlja nekonkurentnost hrvatske ekonomije zbog čega imamo mali broj greenfieldi brownfield investicija. Glavni su uzrok toj nekonkurentnosti nepovoljna monetarna politika i nerealni tečaj kune u odnosu na svjetske valute. Drugi je problem niska razina tehnoloških procesa pa bi bilo nužno bespovratna sredstva EU-a usmjeriti na modernizaciju proizvodnje i industrijskih pogona. Također nas muči i nedostatak obrazovanih metaloprerađivačkih radnika, stoga je nužno prilagoditi školske programe za izobrazbu kadrova, pojasnio je Mažuran.

Prema analizi, grupe proizvoda s najvećim izvoznim potencijalom su dijelovi za plinske turbine i turbomlazne motore, dijelovi strojeva i uređaja za dizanje, premještanje i strojevi za građevinske radove, dijelovi za zračne sisaljke, kompresore i ventilatore, kombajni za žetvu i vršidbu, ventili za regulaciju temperature te dijelovi za uređaje s unutarnjim izgaranjem.

Poticanje domaćih tvrtki da naprave iskorak

Detaljno je obrađeno 12 proizvoda odabranih po neiskorištenom izvoznom potencijalu (10 proizvoda) i značaju za domaću strojogradnju (2 proizvoda). Neiskorišteni izvozni potencijal tih proizvoda postoji u 34 zemlje, u ukupnom iznosu od 127,8 milijuna dolara, a realizacijom punoga potencijala izvoz bi se povećao za više od jedne trećine, odnosno za 37,2 posto.

– Prema financijskim izvještajima predanim za prošlu godinu pet najvećih izvoznika ostvarilo je približno 40 posto ukupnih prihoda na inozemnom tržištu ove djelatnosti, a najvećih deset gotovo 50 posto. Stoga ovom analizom želimo potaknuti na diversifikaciju i omogućiti što većem broju naših tvrtki da iskorače na međunarodno tržište, rekao je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove Ivan Barbarić.

Analiza strojogradnje projekta Fit4Globe donosi i pregled sedam najvažnijih inozemnih tržišta (Njemačke, Italije, Sjedinjenih Američkih Država, Mađarske, Rusije, Francuske i Austrije), kao i podatke o osam najvažnijih međunarodnih sajmova u toj branši po izboru poduzetnika izvoznika.

Inače, u sektoru proizvodnje strojeva i uređaja u Hrvatskoj posluje 634 tvrtke, od čega čak 94 posto otpada na male i srednje poduzetnike. Ukupno zapošljavaju 11.400 radnika, ostvaruju 7,7 milijardi kuna prihoda (4,4 posto bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije), a dobit im je 337 milijuna kuna. S ukupno 1,22 milijarde dolara izvoza čine 6,6 ukupne robne razmjene Hrvatske s inozemstvom. Trenutno su vodeća izvozna tržišta za hrvatske strojeve Njemačka s udjelom od 21,5 posto, Slovenija s udjelom od 12,5 posto i Austrija s udjelom od 8,5 posto.

Na svjetskom tržištu u proizvodnji strojeva i uređaja dominira SAD koji je u 2019., uz Kinu i Njemačku bio i vodeći globalni izvoznik. Te tri zemlje su ujedno i najveći uvoznici strojeva i opreme. U Europskoj uniji je, uz Njemačku, najveći proizvođač Italija.