Bili smo u najpoznatijem kvartu u Dalmaciji koji je dobio svoj dokumentarac

Posjetili smo najpoznatiji kvart na obali i najveći projekt stambene gradnje u Splitu – kvart ‘Split 3’. Gradnja je krenula zbog ubrzane urbanizacije koja se u drugoj polovici 20. stoljeća odvijala u više Hrvatskih gradova. U razdoblju od desetak godina, izgrađeno je 14 tisuća stanova, a za projekt je bio zadužen tim urbanista iz Slovenije. U tom razdoblju Split je dobio naselje koje građani zbog odlične infrastrukture i dalje smatraju najkvalitetnijim, a stanove koji rasporedom i orijentacijom podižu kvalitetu stanovanja osmislila su najveća imena domaće arhitekture.

Drugu polovicu 20. stoljeća popratio je znatan porast moderne gradnje, koja se počinje razvijati nešto ranije. Modernu gradnju u svijetu, svakako je još pred kraj 19. stoljeća potaknuo ubrzan tehnološki razvoj i s time, nastanak novih materijala. I sami smo posjetili najpoznatije ‘moderno’ naselje u Splitu i uvjerili se zašto ostaje jedno od najatraktivnijih u gradu za kupiti stan.

Ubrzana urbanizacija

Osim što su arhitekti u takvoj gradnji krenuli prema ‘naprijed’, tražili nova rješenja i odmaknuli se od starih, ona je bila potaknuta društvenim zbivanjima. Novogradnju je neminovno oblikovala intenzivirana urbanizacija. Od polovice 20. stoljeća, moderne zgrade su polagano počele oblikovati nova naselja, a isto je bilo i u Hrvatskoj.

Ubrzani rast gradova tražio je efikasne i brze radove, a istovremeno su se mijenjali i načini gradnje jer se u gradnji domova za desetke tisuća ljudi nije isplatilo pratiti starije trendove. Kako bi inovativnim rješenjima izgradili što veće stambene kapacitete za građane, arhitekti i urbanisti ujedinili su se u izradi projekata dotad neviđenih razmjera. Jedan od najpoznatijih na prostoru Hrvatske svakako je novi splitski ‘grad u gradu’, najviše prepoznatljiv kvart u Dalmaciji – Split 3.

Tim urbanista iz Slovenije

Ovo naselje Splitu koji je u poslijeratnom razdoblju porastao čak pet puta, rastući od 40 tisuća na 220 tisuća stanovnika, bilo je gradu prijeko potrebno. Split se novim projektom širio u pet faza, a plan je bio novom gradnjom realizirati smještaj za 50 tisuća građana. Sve je počelo 1969. kada je slovenski tim urbanista dobio natječaj za ovaj projekt, o čemu smo i pisali.

– Na velikom natječaju 1969. pobjeđuje slovenski tim urbanista. Vladimir Braca Bušić, Marjan Bežan i Nives Starc. Uz pomoć Mušićeva znanja stečenog na Harvardu osmišljavaju rješenje koje će se pokazati kao jedan od najbolje zamišljenih koncepata novih naselja na svjetskoj razini, navedeno je u epizodi dokumentarne serije ‘Betonski spavači’, u kojoj se Split 3 naziva ‘najcjelovitija realizacija urbanističke arhitektonske kulture u Hrvatskoj’.

14 tisuća stanova

Stambenom ekspanzijom koja je trajala nešto više od 10 godina, izgrađeno je otprilike 14 tisuća stanova. Iako projekt nije doživio svoj puni potencijal, jer nikad nije dobio planom predviđeni ‘centar’ naselja, ogromno naselje sa školama, trgovinama, platoima, stepeništima i balkonima ostaje jedno od najvrjednijih arhitektonskih realizacija svog vremena u regiji, ali i na prostoru države.

U kontrastu sa stjenovitom mediteranskom prirodom, ulice se protežu u smjeru istok-zapad, a geometrijske konstrukcije i tlocrti prate klimu i način života tog predjela. Svi južni dijelovi zgrada niži su od sjevernih, a i sami stanovi koncipirani su na način da maksimalno iskoriste kvalitetu života u danoj klimi.

Dobri tlocrti i škole

U obilasku dijelova grada koji su najatraktivniji, agentica za nekretninama koja u Splitu prati kretanje tržišta već dva desetljeća, Danijela Čaleta, objasnila nam je zašto Split 3 i dalje zadržava interes kupaca. Osim prisutnosti infrastrukture, kojima se ne odlikuju nova luksuzna naselja poput Žnjana, ove zgrade pružaju kvalitetu gradnje, ali i planiranja stambenog prostora.

– Split 3 je jako dobar kvart, to je drugi centar grada. Mogućnosti su ogromne – naselje ima škole, ali i općenito jako dobru infrastrukturu. To je prilično stari kvart, građen 1970-ih i 1980-ih godina. Stanovi su jako interesantni, ali je sve jako zapušteno. Ne uređuju se fasade i sve jako sporo funkcionira. Da se kvartovi malo podignu i da se urede zgrade, to bi bilo poželjno, rekla je Čaleta, ističući kako nova naselja nemaju ništa od potrebne infrastrukture.

U Splitu su, zbog manjka parkirnih mjesta garaže pravi luksuz i ne može si ih svatko priuštiti. Provjerili smo kako se kreću cijene, a o tome pročitajte ovdje.