Dogovor na pomolu? U zamjenu za novi Maksimir Crkva dobiva zemljišta za 11 novih vjerskih građevina
Za izgradnju novog Maksimira sredstava su osigurana tako što je Dinamov stadion proglašen sportskom građevinom od nacionalnog interesa. Ali sve je to ništa bez razrješavanja imovinsko pravnih odnosa nad parcelama koje stari stadion neposredno okružuju, te koji su u vlasništvu Kaptola. No, rješenje je, čini se, na pomolu.
Tribine na uređenom stadionu Maksimir u 2011. godini, foto: Grad Zagreb
Vlada je početkom srpnja gradske stadione Maksimir u Zagrebu i Poljud u Splitu proglasila prvim sportskim građevinama od nacionalnog interesa, čime je omogućila sufinanciranje njihove rekonstrukcije ili gradnje novcem iz državnog proračuna. U sljedeće dvije godine za sportske građevine od nacionalnog interesa osigurano je 27 milijuna eura u proračunu, a novac će se dijeliti na pozivnom natječaju, nakon što se donesu nužni podzakonski akti i utvrde kriteriji za sufinanciranje, piše Novi list.
No, prije nego se to dogodilo Vladi je morala stvoriti preduvjete da bi u Maksimiru uopće počela gradnja, a to znači razriješiti pitanje vlasništva nad zemljištem na kojem bi u Maksimiru trebao niknuti novi stadion i njegovi popratni objekti. Naime, vlasnik parcele na kojoj se nalazi sam stadion je od 1996. godine Grad Zagreb, ali svi ostali popratni objekti izgrađeni su na zemljištu na koje pravo polaže Katolička crkva, odnosno traži povrat tih parcela. Podsjetimo, nedavno smo pisali članak o sedam stadiona koji bi uskoro trebali zaživjeti u Hrvatskoj, a Maksimir je bio jedan od njih.
Bačićev model
Zadatak da to pitanje riješi dobio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić jer je država ta koja je dužna obeštetiti bivše vlasnike, u ovom slučaju Crkvu. Po svemu sudeći Bačić je uspio pronaći model po kojem će država obeštetiti Crkvu, a Grad koji je vlasnik stadiona, dobit će ‘čiste papire’, odnosno kompleks s kojeg će biti skinute zabilježbe da se vode postupci za povrat imovine.
Crkva u Maksimiru polaže pravo na oko 300 tisuća četvornih metara zemljišta, ono je privedeno namjeni i nema povrata u naturi, niti to Crkva zahtijeva, a država joj je u tom slučaju dužna dati ili zamjenske nekretnine, ili financijsku nadoknadu. Iz Vlade su za Novi List potvrdili da Crkva ne traži financijsku nadoknadu.
11 lokacija u D8 zoni
Dogovor pak ide u smjeru toga da Crkva dobije zemljište na 11 lokacija u gradu koje su u Generalnom urbanističkom planu označene kao D8 zone, odnosno zone za javne i društvene, točnije vjerske sadržaje. Realizacijom dogovora kompleks u Maksimiru bio oslobođen svih zabilježbi, a Katolička crkva bi dobila lokacije za gradnju 11 vjerskih objekata u glavnom gradu.
Država nije vlasnik tih zemljišta, u većini slučajeva nije niti Grad Zagreb, pa bi država bila ta koja bi osigurala novac za kupnju tih zemljišta koje će Crkvi dati u zamjenu za njezine terene u Maksimiru. Tamo gdje je Grad Zagreb vlasnik, država će biti dužna i Gradu platiti te lokacije prije nego što ih da u zamjenu za maksimirske terene. Zemljište je, kako su za Novi list rekli u Vladi, uglavnom u privatnom vlasništvu, država će ga otkupljivati od privatnih vlasnika.
Pogledajte ovdje kako izgleda Opus arena – najmoderniji nogometni stadion u Hrvatskoj.
