Ostalo još 40 neriješenih slučajeva židovske imovine u Hrvatskoj, sve prati i Izrael
Židovska imovina koja je oduzeta vlasnicima još tijekom NDH i dalje se rješava preko upravnih postupaka prema Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Konkretno, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije tvrdi da je ostalo 40 neriješenih predmeta koje vode pripadnici židovske zajednice. Veleposlanik države Izrael, Gary Koren, ističe pak da Vlada ove države prati situaciju u Hrvatskoj glede dogovora oko neriješenog pitanja židovske imovine bez nasljednika. Dok je u Hrvatskoj rok za prijavu oduzete imovine prošao u devedesetima, ambasador Koren je istaknuo Litvu kao pozitivan primjer zakonodavnih promjena. Tamo su 2022. godine olakšali traženje naknade za oduzetu imovinu i preživjelima iz holokausta i nasljednicima žrtava.
Koprivnička sinagoga, foto: Grad Koprivnica
Iako se Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, između ostaloga bavi i pitanjem imovine koju je židovskoj zajednici u Hrvatskoj oduzela prvo NDH, a onda Jugoslavija, praksa baš nije efikasna i brza. U to smo se uvjerili kada smo prvi izvijestili da je bivša Tvornica ulja u Zagrebu predmet upravnog postupka koji se vodi ispred Ureda za opću upravu i imovinske poslove Grada Zagreba još od 1997. godine, ali bez previše napretka. Kako za spomenuti objekt koji ima i status kulturnog dobra u vlasništvu Grada Zagreba tako i druge imovine koja je ostala iza utjecajne poduzetne obitelji Aleksander. Osim što ni odvjetnici potomaka ove obitelji, Albini Dlačić, nije jasno zašto cijeli proces toliko dugo traje, predsjednik Židovske općine Zagreb, Ognjen Kraus, nije se libio reći nam da je vrlo nezadovoljan zakonom te ga čak prozvao i ‘antisemitskim‘.
– Napravljen je tako da se imovina ne vrati, a u prvom redu se tiče židovske imovine koja je oduzeta dva puta. Naime, zakon glasi za poslijeratnu nacionalizaciju, a ne dira imovinu koja je oduzeta u vrijeme NDH. Ono što je općini vraćeno, nije vraćeno već poklonjeno. Poklanja nam se naša imovina, taj minimum minimuma koji je vraćen. Imovina se vraća po gradovima i mjestima te ti predmeti godinama stoje u ladicama kako bi nasljednici umrli i da ta imovina onda postane državna, rekao je Kraus navodeći da je Židovska općina Zagreb više puta tražila da se zakon promijeni, ali bezuspješno.
Ministarstvo pravosuđa navodi da je ostalo još 40 slučajeva židovske imovine: Rok za prijavu odavno prošao
Na tragu Krausovih izjava, kontaktirali smo i Vladu Republike Hrvatske. Iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije su nam naveli kako lokalna tijela koja rješavaju pitanja povrata imovine ‘nisu dužna voditi evidenciju ovlaštenika naknade’, čime su komentirali ranije izjave zagrebačke gradske vlasti koja nam je potvrdila da se vodi upravni postupak oko Uljare, ali su nam rekli da nemaju evidenciju drugih slučajeva po ovom Zakonu. Međutim, iz Ministarstva pravosuđa su nam dali malo više statistike.
– Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, do sada je riješeno oko 69.000 predmeta, a neriješenih je oko 5.600 predmeta. Ministarstvo je poduzelo dodatne aktivnosti u vezi utvrđivanja preostalih neriješenih predmeta pripadnika židovske zajednice, te je utvrđeno da je ostalo 40 neriješenih predmeta koje vode pripadnici židovske zajednice, naveli su iz Ministarstva.
Upitani o dugom trajanju postupka, zbog čega primjerice potomci obitelji Aleksander čekaju rješenje svojeg postupka od 1997. godine, iz Ministarstva nam nisu izravno odgovorili. Umjesto toga, poručili su da zakon uređuje uvjete za imovinu koja je ‘prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti, a koja je prenesena u općenarodnu imovinu, državno, društveno ili zadružno vlasništvo konfiskacijom, nacionalizacijom, agrarnom reformom i drugim propisima i načinima navedenim u ovom zakonu’. Kako kažu, rokovi za prijavu s kraja prošlog stoljeća i početka sadašnjeg nisu povezani s brzinom rješavanja slučaja.
– Rokovi propisani za podnošenje zahtjeva prema Zakonu o naknadi su prekluzivnog karaktera. To znači da ako ovlaštenici prava na naknadu nisu podnijeli zahtjev u Zakonom propisanim rokovima, prvom roku od 1. siječnja 1997. do 1. srpnja 1997., odnosno prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi za određene kategorije ovlaštenika prava na naknadu, u drugom roku od 5. srpnja 2002. do 7. siječnja 2003., izgubili su mogućnost ostvarivanja prava iz Zakona o naknadi, naveli su iz Ministarstva pravosuđa, dajući do znanja da da se više nitko ne može javiti i tražiti povrat svoje imovine koja im je bila oduzeta u NDH i Jugoslaviji.
I Izrael prati situaciju sa Židovima u Hrvatskoj
No, uz Hrvatsku, kao država židovske nacije, povratom imovine židovske zajednice se bavi i Izrael. Veleposlanik Države Izrael u Hrvatskoj, Gary Koren, rekao nam je kako pitanje povratka židovske imovine interesira njegovu zemlju koja ima svoja načela glede ovog pitanja.
– Od svog osnutka prije 76 godina, Država Izrael je u stalnom kontaktu sa židovskim zajednicama, kako u Hrvatskoj, tako i diljem svijeta. Izraelu je jako stalo do njihove dobrobiti, a posebno u zemljama u kojima su zajednice gotovo potpuno istrijebljene tijekom holokausta, a također su trpjele diskriminaciju i progon komunističkih režima nakon Drugog svjetskog rata. Izrael također ima jasan interes za temu povrata jer je značajan broj onih koji su preživjeli holokaust emigrirao u Izrael nakon rata, te oni i njihovi potomci žive u Izraelu. Tisuće preživjelih došlo je s ovih područja, a imali su privatne posjede u današnjoj Hrvatskoj. Od države s pravom očekuju pomoć u težnji za povijesnom pravdom, rekao nam je Koren.
Dakle, pitanje povrata židovske imovine nakon Drugog svjetskog rata ne ostaje otvoreno samo u Hrvatskoj, već i u drugim krajevima Europe. Uz samu izraelsku vladu, ovo pitanje, vrlo aktivno, prati i Svjetska židovska organizacija za restituciju (WJRO). Formirala se iz više vodećih međunarodnih židovskih udruga u Izraelu u travnju 1993. godine nakon pada komunističkih režima u istočnoj Europi. Za sebe ističu da predstavljaju židovsku zajednicu u obnovi židovske imovine u Europi, s iznimkom u Austrije i Njemačke. WJRO se tako bavi i Hrvatskom, kao što ovo pitanje zanima i izraelsko Veleposlanstvo.
– Izrael pomno prati razgovore koje WJRO i Vlada SAD-a vode s Vladom Republike Hrvatske s ciljem postizanja dogovora oko neriješenog pitanja židovske imovine bez nasljednika, što je slučaj s imovinom većine hrvatskih Židova koji su ubijeni u Holokaustu. Kao i oko pitanja umjetničkih djela u židovskom vlasništvu, a koja su ukradena, s nadom da će doći do zadovoljavajućeg, moralnog i pravednog rješenja. Zajednički nazivnik svih nastojanja, pa tako i nastojanja Hrvatske židovske zajednice, je želja da se izvrši pravda za preživjele, ali i one koji nisu spašeni, objasnio je Koren aktualne aktivnosti Izraela oko ovog pitanja.
Litva kao dobar zakonodavni uzor Hrvatskoj?
Međutim, na pitanje o aktualnom hrvatskom zakonodavstvu, naš sugovornik je naveo da ga ne bi komentirao zbog svoje diplomatske pozicije. Ipak, istaknuo je druge pozitivne primjere u drugim državama našeg kontinenta.
– U nekim europskim zemljama, kao primjerice u Litvi ranije ove godine, poduzeti su važni koraci za uklanjanje postojećih praznina, a nadam se da ćemo zajedničkim naporima to postići i u Hrvatskoj, koja je već pokazala dobru volju i napredak, ustvrdio je Koren.
Izraelski ambasador je time sugerirao na zakonske promjene koje su u prosincu 2023. godine bile velika vijest i u Izraelskom mediju Times of Israel. Slično kao i Hrvatska, Litva je 1991. godine usvojila zakonske odredbe za povrat privatne imovine koju su nacionalizirali totalitarni režimi. Ali, ti zakoni su tražili od prijavitelja litvansko državljanstvo što je isključilo preživjele iz holokausta i obitelji koje su pobjegle iz zemlje. K tome, u toj zemlji je, navodi Times of Israel, također odavno istekao rok za prijavu odštete, kao i u Hrvatskoj.
Hrvatska ne planira mijenjati svoj zakon
No, zakon iz 2022. godine, ističe izraelski medij, omogućuje da se u program za odštetu prijave i preživjele žrtve holokausta, kao i njihovi izravni nasljednici privatnog židovskog vlasništva koje je nacionalizirano bilo od nacističkog ili sovjetskog režima. Država je kroz zakon navela da će se 5 do 10 milijuna eura raspodijeliti među žrtvama i nasljednicima. No, točni iznosi isplata, ističe Times of Israel, ovisit će o broju prijava.
Litva je najavila da će se odštete isplatiti do prvog srpnja 2025. U međuvremenu, ovoj baltičkoj zemlji u provedbi odštete pomaže i WJRO pronalaskom preživjelih i izravnih potomaka u Izraelu i diljem svijeta. Neke su kontaktirali izravno preko baza podataka, a za pronalazak ostalih su organizirali kampanje na društvenim mrežama preko oglasa pa čak i uz pomoć influencera.
Na pitanje o mogućim promjenama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, Ministarstvo pravosuđa nam navodi kako Vlada nema u planu uvoditi promjene u njemu. Barem u 2024. godini. Također, odbacili su navode da je dorada tog zakona bio uvjet ulaska u EU, a odbili su i navode Krausa kako se Hrvatska ne pridržava obveza u Terezinskoj deklaraciji (koja govori kako niti jedna država ne bi smjela profitirati od imovine za koju ne postoji nasljednik te se potpisnice obvezuju na intenzivno istraživanje podrijetla predmeta javnih i privatnih zbirki). Štoviše, u Ministarstvu tvrde da u sklopu Terezinske deklaracije Hrvatska ‘poduzima brojne aktivnosti kako bi osigurala socijalnu dobrobit preživjelih iz Holokausta i ostalih žrtava nacističkog progona, povrat oduzete imovine i dodjeljivanje nacionaliziranih nekretnina židovskoj zajednici’.
Židovskoj općini Zagreb darovano više nekretnina
Dok nam je Kraus ranije govorio kako Židovska općina u Zagrebu želi Židovski centar u Praškoj ulici gdje je nekoć bila Sinagoga srušena 1941. godine, Ministarstvo pravosuđa je navelo da su Židovskoj općini poklonili druge stvari, ali i nekretninu vezanu uz zahtjev koji nam je Kraus naveo.
– Kao gesta dobre volje i podrške očuvanju i razvitku, Židovskoj općini u Zagrebu darovana je nekretnina u Dežmanovom prolazu i odmaralište u Pirovcu. Uz to, Židovskoj općini u Zagrebu darovano je parkiralište u Praškoj ulici u Zagrebu temeljem ugovora o prijenosu prava vlasništva bez naknade iz 2000. godine. Ministarstvo kulture i medija poduzima aktivnosti vezano za identifikaciju i zaštitu židovskih groblja i masovnih grobnica. Radi očuvanja židovske kulturne imovine, Republika Hrvatska sufinancira obnovu sinagoga u Rijeci, Varaždinu, Dubrovniku i Vukovaru, zaključili su iz Ministarstva o aktivnostima države vezane uz rješavanje odštete židovskoj zajednici.
Znate li da se još u siječnju govorilo o gradnji nove sinagoge i Židovskom centru u Praškoj o kojoj nam je govorio Kraus? Razgovori o njoj su krenuli još 2006. godine. Više pročitajte ovdje.
