Najelitniji stanovi u New Yorku su prazni, radi se o tzv. 'Milijarderskom redu' na Manhattanu

‘Milijarderski Red’ u New Yorku, točnije na Manhattanu, je naziv za dio poluotoka u svega par ulica na kojima su izgrađeni najtanji neboderi na svijetu. Iako su estetički i mehanički vrhunac arhitekture, dizajna i građevinarstva, ali su većinom prazni. No, ako niste milijarderi, pronaći stan na Manhattanu je gotovo nemoguć posao. Pošto su neboderi i stanovi većinom prazni, tko u tim projektima zarađuje novac i kome se ti projekti zaista isplate, odgovorit ćemo u tekstu.

Na južnoj strani najpoznatijeg parka na svijetu, Central Parka, na Manhattanu nalaze se jedni od najskupljih stanova na svijetu. Iako postoji taj naziv Billionaires Row (Milijarderski Red), nema definiranog početka ni kraja reda, već se naziv odnosi na osam nebodera oko Zapadne 57. ulice.

Neboderi su većinom dobili imena prema ulicama ili križanjima ulica na kojima se nalaze. Najpoznatiji članovi Milijarderskog Reda su neboderi: 432 Park Avenue, 53W53, 111W57, One57, Central Park Tower, 220 Central Park South, 520 Park Avenue i 252 East 57th Street. Svako slovo W označava zapad u imenu ulice.

Manhattan je jedno od najgušće naseljenih dijelova svijeta, osim toga, centar je poslovnog svijeta Sjeverne Amerike, pa i Zapadnog svijeta. Cijene građevinskih zemljišta prelaze sve gornje granice, ako se želi nadoknaditi novac iz kupnje tih zemljišta, mora se izgraditi što više površine je moguće, a pošto nema prostora na zemlji, jedino što preostaje je izgradnja u nebo.

Za izgradnju Skyscrapera na Manhattanu postoji zanimljiv zakon, projektanti i ulagači moraju kupiti prava na zračni prostor iznad svih okolnih zgrada koje dodiruju zemljište, kada otkupe sva prava na zračni prostor iznad ostalih zgrada, ti prostori se zbroje i ispadne konačni rezultat koliko Skyscraper smije biti visok. Taj zakon je postavljen kako bi se spriječilo redanje Skyscrapera jedan do drugih.

Njujorški građevinski propisi smatraju zgradu “vitkom” ako ima omjer širine i visine 1:7, ali tornjevi na Billionaires’ Rowu idu daleko dalje od toga. One57 je bio prvi Skyscraper tog tipa u Redu, a završen je 2014. i prebacio je taj omjer s omjerom 1:8. Zatim je došao 432 Park Avenue s omjerom 1:15. Od onda su se 53 West 53rd, 111 West 57th Street i Central Park Tower pridružile redovima super vitkih nebodera na horizontu Manhattana.

Danas je najtanji neboder u Redu 111 West 57th Street. Zgrada od 85 katova službeno je najtanji neboder na svijetu jer je široka samo 18 metara, a penje se na 435 metara visine. To je omjer širine i visine od 1:24, piše B1M. Naravno, na takvim visinama je potrebno uračunati snagu vjetrova, a neki neboderi imaju napravljene prolaze za vjetar u obliku praznih i otvorenih katova.

Kako su isplativi ako nitko ne živi u njima?

Potpuno je razumljivo zašto se grade tako visoki i tanki neboderi iz perspektive investitora, cilj je izvući što više vrijednosti iz zemljišta koje male površine. Također, cijene kvadrata stanova su ogromne, pogotovo zbog pogleda na Central Park.

– Billionaires’ Row je prilično globalna demografija i globalni grad, tako da ima puno pied-a-terresa (malih stanova), tako da su vlasnici tih stanova samo polovični, a ima i puno vlasnika investitora. Znate, upravo sada prodajemo penthouse u 432 Park Avenue za 169 milijuna dolara. Vlasnik nikad nije bio tamo jer je njemu to investicija. To je imovina. To je kao da posjedujete Picassa, rekao je Ryan Serhant, vlasnik jedne od najboljih manhattanskih kompanija za prodaju nekretnina, B1M-u.

Objasnio je kako je zapravo taj Billionaires Row stvorio potpuno novu razinu luksuza u svijetu nekretnina, a te nekretnine su u većini slučajeva samo imovina, ne dom. Razlog tome je što se u svijetu generiraju sve veće i veće količine novaca koje se negdje moraju potrošiti jednako kako su se i negdje zaradile, taj termin ekonomisti nazivaju ‘Bazenom novaca’. Milijarderski Red je savršeno mjesto za uložiti taj novac jer nikada neće propasti.

Građevinski zakoni u New Yorku

Iako kapitala i stručnjaka za izgradnju ovih nebodera ima na pretek, postoje neka pravila koja se moraju ispoštovati. Kako bi pomogli zajednici svoga grada, Zakoni nalažu kako investitori u tako visoke nebodere moraju također uložiti određeni broj novaca u infrastrukturu svoje okolice. Tako je i izgrađena većina ovih nebodera. Na primjer, izgradnja nekih od nebodera pomogla je unapređenju podzemne željeznice, izgradnji novih javnih parkova i sadržaja za građane. No ni to nije dovoljno da se grade neboderi od preko 400 metara.

Postoji jedna rupa u zakonu koja nalaže da se svi mehanički, arhitekturski i građevinski (svi koji nisu stambeni ili komercijalni) katovi na neboderu ne ubrajaju u ukupnu visinu nebodera na papiru. Tako je 432 Park Avenue mogao prijeći tih 400 metara jer je četvrtina katova zapravo mehanički podvig otpornosti nebodera od vjetrova jer 432 Par Avenue ima nekoliko katova koji su ‘otvoreni’, bez prozora i strujanje zraka je u potpunosti omogućeno.

Većina stanova je i dalje prazna

Na tržištu je još uvijek dosta nekretnina iz Billionaires’ Rowa. Analiza SERHANT-a otkrila je da je gotovo polovica stanova u sedam zgrada nije prodana u kolovozu 2021. To je 6,7 milijardi dolara vrijednosti u stanovima koji su još uvijek na tržištu.

Iako je do sada bio trend da je ponuda super luksuznih stanova na Manhattanu veća nego potražnja, i to se polako počinje mijenjati. Jedan od razloga smo već naveli, sve više ima jako bogatih ljudi, a oni koji su bili među najbogatijima postaju još bogatiji. No, iako su super luksuzni stanovi dotakli vrhunac prodaje, i dalje nitko tamo ne živi, već su i dalje većinom imovina.

Istraživanje koje je proveo grad New York pokazalo je da se broj malih stanova u New Yorku povećao za 20.000 u tri godine. Također, drugo istraživanje kompanije ATTOM Data Solutions pokazalo je da se naseljenost stanova u nekoliko ulica u i oko Billionaires Rowa bila oko 50 posto, dok je naseljenost stanova u ostatku grada na oko 75 posto.

Zombi urbanizam

Termin je izašao iz knjige ‘Ledenjaci, Zombiji i Ultra Tanki: Arhitektura i Kapitalizam u 21. Stoljeću’ autora prof. Matthew Soulesa, a termin opisuje građevinarstvo i izgradnju zgrada za sekundarne domove. Objekti nisu niti mrtvi, niti živi, vlasnici stanova u objektima žive negdje drugdje, a nekretnine u objektima koriste preko vikenda ili za par noćenja.

Naravno, radi se o najimućnijim ljudima na svijetu. Ta terminologija nije samo primjenjiva na Manhattan, sličan fenomen se javlja i u Parizu gdje se grade elitne i skupe zgrade gdje je četvrtina stanova prazno, isti fenomen se javlja i u Londonu u najelitnijim gradskim četvrtima. Vlasnici stanova su imućni internacionalni poslovnjaci iz cijelog svijeta, Azije, Amerike, koji dolaze na vikend u Pariz ili London malo odmoriti i promijeniti sredinu.

Pokušaji sprječavanja prosipanja novca

Iako je New York najbolji primjer ovakvog fenomena, pojavljuje se i u Aziji i Australiji, točnije u Singapuru i Melbourneu. U Europi su gradovi poput Barcelone i Berlina suočeni s istim situacijama, no Vlade država su zaprijetile investitorima da će oduzeti sve nekretnine koje su prazne i u kojima nitko ne živi te će stvoriti jeftinije stanove koji će si moći priuštiti i prosječni građani.

U New Yorku takve prijetnje i postupci nikada ne bi prošli jer je New York ipak kapitalističko središte svijeta, a kada je u pitanju veliki novac, puno moćnih ljudi želi navigirati situaciju kako njima odgovara. U 2019. godini u državi New York predložen je zakon o plaćanju poreza na sekundarne domove od 5 milijuna dolara godišnje, no, prijedlog je ubrzo stavljen sa strane zbog velikog lobiranja kompanija koje se bave nekretninama. Novi prijedlog, koji je usvojen, govori da će se naplaćivati porez na kupnju nekretnine koja košta više milijuna dolara.