Stanari ‘limenki’ osuđeni na život bez klime: Njihove zgrade nemaju balkone, nitko ne mari
Pred kraj prošle godine, najave novih pravila u zgradarstvu majstorima i suvlasnicima višestambenih zgrada utjerali su strah u kosti. Od ove godine – nema klima bez balkona i nema zatvaranja loggia na svoju ruku, kako se u oba slučaja radilo posljednjih desetljeća. Za prvu zabranu, osim postavljača klima pred zidom su se našli i stanari zgrada koje nemaju balkone. Rašireni primjer su zagrebačke limenke, o čemu su progovorile saborska zastupnica SDP-a Marija Lugarić i predsjednica MO-a Zapruđe. Oglasili su se i Grad te Ministarstvo.
limenka | foto: Bauštela.hr (David Mandić)
Od prvog dana ove godine na snazi je novi zakon u zgradarstvu za koji ste morali čuti. Zakon o upravljanju i održavanju zgrada donijeli su većinom glasova saborski zastupnici u prosincu 2024. godine, a od novih pravila očekivano su najviše odjeknule zabrane.
Krajem prošle godine tako smo kolektivno, imali ili nemali klime, ili loggie, te stanovali u starijim zgradama ili novogradnji, svi bili u panici zbog onoga što po novome nećemo smjeti. Iako su iz ministarstva u nekoliko navrata upozoravali da će se osim ako je tako izričito naglašeno u zakonu, uz suglasnost većine suvlasnika, intervencije moći izvoditi – novi zakon činio se kao neman koja vreba na svaki krivi potez.
Ipak, u trenutnoj situaciji, nekima je nedvojbeno teže s novim zakonom nego drugima. Primjerice, od nove godine ispaštaju postavljači klima, koje se na pojedine zgrade više jednostavno nema gdje ugraditi. Takav je slučaj s limenkama u Zapruđu koje nemaju balkone. Pred samo donošenje zakona, ovaj problem su istaknule saborska zastupnica Marija Lugarić i predsjednica Mjesnog odbora Zapruđe Gordana Žarković.
Nisu svi jednaki
Vraćamo se nekoliko mjeseci unazad kako bismo podsjetili na uzavrelu raspravu uoči izglasavanja novog Zakona. Datuma 19. rujna 2024. godine, na sjednici Hrvatskoga sabora, zastupnica Marija Lugarić, inače stanovnica zagrebačkog naselja Zapruđe i suvlasnica u karakterističnoj višestambenoj zgradi ‘limenki’, istaknula je važan problem što se tiče stupanja novih pravila na snagu.
– Zajedno s više od 5.000 susjeda stanujem u Zapruđu gdje su limenke. Nijedna od ovih zgrada nema balkon niti prednje ili stražnje pročelje koje ne gleda na javnu površinu. Dakle, nema načina na koji možemo u zgradi staviti klimatizacijske i druge uređaje, a da nismo u prekršaju zakona, rekla je Lugarić apelirajući na Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine da pred izglasavanje zakona promisli o drugačijim rješenjima.
Remetinečki gaj; foto: David Mandić | baustela.hr
Bez ‘čistog’ začelja
Isto vrijedi, dodala je Lugarić, govori li se o zamjeni membrane na takvoj zgradi. Vraćanje na izvorno stanje, koje se također spominje u obuhvatu novog Zakona, kompleksno je za zgrade poput limenki, jer se ni ne zna kakvo je ono. U Bauštelskoj reportaži na temu limenki, otkrivamo kakve su bile izvorne membrane, kao i zašto se više nikada neće moći replicirati.
Kako bilo, može se reći kako ministar Branko Bačić u svojoj replici na izlaganje zastupnice Lugarić nije otklonio njene kao ni sumnje tisuće drugih stanara Zapruđa i ostalih zgrada koje nemaju ‘čisto’ pročelje i začelje.
– Pišući Zakon, prije svega kad govorimo o postavljanju klima-uređaja i drugih uređaja na zgradi bili smo svjesni da će se javiti izvjesni problemi. Nismo rekli da se ti problemi neće rješavati. No, za to će trebati određeni dokumenti i postupci koji su predviđeni zakonskim postupcima Republike Hrvatske. Ako i nema pročelja, postoje krovišta, unutarnji uređaji, prenosivi klima uređaji, rekao je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Uz već navedene prijedloge, spomenuo je i mogućnost zajedničkog rashladnog uređaja za sve stanare. Ne ponudivši konkretno i izvedivo rješenje za stanare koji ipak žele instalirati najobičniju jedinicu vanjske klime, ali nemaju gdje, Bačić je podsjetio na to kako se Zakonom prvenstveno išlo na zaustavljanje bespravnih intervencija na pročeljima.
Limena oplata na montažnim zgradama JU 60; foto: David Mandić | baustela.hr
Postoji li alternativa?
Lugarić, napominjemo, nije se protivila novom Zakonu, već ju je zanimalo koje je konkretno rješenje za zgradu u kojoj stanuje, a njeno pitanje odnosi se, kako je sama rekla na tisuće drugih Zagrepčana. Isti problem muči i predsjednicu Mjesnog odbora Zapruđe Gordanu Žarković. U istoj je situaciji kao zastupnica jer i ona stanuje u limenci.
– Nemamo balkone, i nemamo gdje ugraditi te klime. Kad bismo barem mogli dograditi nekakvu ovojnicu pa nju iskoristiti. Preporuka Ministra da klime provodimo na krov nema nikakvog smisla, jer kako mislite da će se provesti klima na sam vrh zgrade koja ima 7 etaža. Samo zamislite kakva bi to bila lakrdija, rekla nam je u razgovoru Gordana.
Zaštita arhitektonske baštine
No, jasan odgovor na ovaj problem očito ne dolazi. S pitanjem što je činiti suvlasnicima koji se nađu pred sličnom dilemom kao dvije spomenute stanarke kultnog zagrebačkog naselja južno od Save, obratili smo se Ministarstvu graditeljstva.
– Veliki broj zgrada je u našim gradovima kroz brojne neplanske intervencije suvlasnika izgubio svoju oblikovnu vrijednost i na taj način se negativno utjecalo kako na arhitektonsku baštinu, tako i na opću sliku grada i države. Takve pojave u stranim gradovima koji su nam uzor po svojoj uređenosti nije moguće vidjeti, napisali su na naš upit iz Ministarstva.
Pročelje “limenke”; foto: David Mandić | baustela.hr
Podsjetivši kako je za sve radove na pročeljima zgrada koji nisu izrijekom navedeni u novom Zakonu – kao što je to slučaj s instalacijom vanjske jedinice klime – treba prikupiti potrebnu suglasnost suvlasnika zgrade. K tome su ponovili preporuku ministra Bačića za alternativne mogućnosti za hlađenje.
Rješenja – nema
S danim informacijama, kakve su uopće mogućnosti za one koji se susreću s navedenim problemom? Iz Grada Zagreba doznajemo – baš ih i nema.
Napominje se da, iako ovakvu opciju spominje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zakonom nisu propisane nikakve posebne odredbe za odlučivanje o izgradnji zajedničkih instalacija za hlađenje, kao ni izgradnju posebnih instalacija u zajedničkim dijelovima zgrada.
Upozoravaju da je ovo pitanje važno za riješiti kao preduvjet za postavu zajedničkih vanjskih jedinica – odnosno za postavljanje na zajedničke dijelove zgrade gdje ih je dopušteno postavljati. Ista problematika preslikava se i na ishođenje građevinskih dozvola za izgradnju balkona ili bilo kakve ovojnice na postojećim zgradama, a koju razmatraju očajni zbunjeni suvlasnici, doznajemo iz Grada.
Kako montažna gradnja osvaja svijet i koji su najpoznatiji primjeri u Zagrebu pročitajte ovdje.
