Crna Gora ruši rekorde s ilegalnom gradnjom: 100 tisuća bespravno sagrađenih objekata nitko ne dira

U Hrvatskoj se godinama bespravno gradi, posebno u Istri gdje je krenula žestoka borba rušenjem ilegalnih objekata. U Crnoj Gori situacija je čini se još gora. Procjenjuje se kako imaju oko 100 tisuća ilegalnih građevina čije investitore nitko ne kažnjava. Tamo je problem i s legalnom gradnjom, gdje pretjerana urbanizacija stvara kaos i u zaštićenim dijelovima zemlje.

Već godinama se govori kako u Crnoj Gori postoji oko 100 tisuća ilegalnih građevina. Jedan od takvih primjera je naselje Pinješ, u Ulcinju gdje se građevine grade usred borove šume, kako bi imale pogled na more. Iako nelegalno, još uvijek nitko za to nije odgovarao, izvijestila je Kristina Pešić za Dnevnik HRT-a.

– Jedino može neki tsunami da sredi ovo stanje ili neki razorni zemljotres jer vi imate, primjerice, na ovom prostoru od 10-ak km preko 70.000 kreveta, znači oko 7.000 ovih objekata. To sve srušiti je naprosto nemoguće, rekao je Mustafa Canka, slobodni novinar iz Ulcinja, čiju izjavu prenosi HRT.

Canka smatra kako bi se legalizacijom tih objekata, putem poreza i doprinosa, nešto moglo vratiti zajednici. Aktivisti su objasnili kako je Zakon iz 2017. godine prebacio koncept planiranja prostora s općina na državnu razinu, i tako smanjio broj adresa za korupciju, no problem nije riješen. Pokazuje to činjenica da se ništa ne događa nakon što građevinska inspekcija utvrdi da je objekt nelegalan.

– Ljudi koji nelegalno izgrade objekte, zbog nedostatka političke volje i nekih političkih kalkulacija, dobiju priključke za vodu, struju i put. Tako nesmetano koriste bespravne objekte, a taj trag o nelegalno sagrađenom objektu jednostavno ostaje samo slovo na papiru i to je to, objasnio je Lazar Grdinić, iz nevladine udruge za borbu protiv korupcije MANS.

Problem je i masovna legalna gradnja

Osim nelegalne izgradnje, problem je i masovna legalna gradnja koja za posljedicu ima prometni kaos i nestašice struje i vode usred turističke sezone. Primjer toga je Budva gdje se pristalo graditi s ciljem prodaje apartmana. Pretjerana urbanizacija, na koju je još prije 20 godina upozoravao UNESCO, zahvatila je i zaštićene dijelove zemlje, primjerice Kotor. Nažalost, lokalni planovi donosili su se bez obzira na upozorenja.

– Kotor je na listi prirodne i kulturne baštine i njegova je univerzalna vrijednost upravo taj odnos prirode i naselja koji trebaju ostati razdvojeni. Velika primjedba bila je upravo na te zelene međuzone, da ih ne potrošimo, rekla je Biljana Gligorić, arhitektica iz Kotora.

Izgradnja u Boki kotorskoj narušila je vizuru jednog od najljepših krajolika na Jadranu, a koji je u pozadini otočića s crkvom Gospe od Škrpjela u Perastu. Turistički djelatnik iz Perasta, Milan Pul, za HRT je kazao kako su stanovnici i turisti užasnuti ovakvom prekomjernom gradnjom. Iako su lokalne vlasti uvele moratorij na izgradnju kako ne područje ne bi izgubilo status zaštićene baštine, izgradnja nije u potpunosti stala.

Građani ne vjeruju u suzbijanje divlje gradnje

Nekoliko dana nakon što je izgubio predsjedničke izbore, građevinska inspekcija Ministarstva ekologije i urbanizma Crne Gore naredila je Milu Đukanoviću da u roku od 20 dana sruši nelegalno izgrađene kuće na obiteljskom imanju u selu Kočani, nedaleko od Nikšića. Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović kazao je kako odluka o rušenju nema veze s izborima, dok Đukanović smatra da je riječ o oholom revanšizmu. Stanovnici pak na to gledaju kao na prikupljanje političkih bodova, a ne kao stvarnu želju za suzbijanjem divlje gradnje, prenio je HRT.

Podsjetimo, na području Istre godinama se bezobzirno bespravno gradi. Procjenjuje se da je na najvećem hrvatskom poluotoku gotovo 50 tisuća bespravno izgrađenih objekata i tome se konačno želi stati na kraj. Grad Vodnjan donio je rješenja o uklanjanju tih bespravnih objekata, a nakon njega u borbu s ilegalnom gradnjom krenuli su i ostali gradovi. Pokrenuta je mrežna stranica – bespravnagradnja.hr na kojoj se mogu vidjeti razmjeri takve gradnje te se ista može prijaviti. Više o tome možete čitati ovdje.