Analiza: Manjak radnika na tržištu blokirao recesiju, kamate padaju, ali nikad više 0,25%
Ekonomski trendovi direktno utječu na tržište nekretnina i diktiraju kretanje kamatnih stopa. Nakon što je Covid kriza do temelja uzdrmala ekonomski sektor vodeći svjetski stručnjaci upozoravali su na nadolazeću recesiju koja bi značila ekonomski krah – a koja se ipak nije dogodila. Čovjek koji je predvidio ishod predsjedničkih izbora u SAD-u, znanstvenik Vuk Vuković, objasnio je zašto je tako pa je najavio glavne ekonomske trendove za 2025. godinu. Prognoza i nije tako crna.
kamatne stope | pexels
Najjednostavnije objašnjeno, kamate u ekonomiji cijena su koju posuđivač plaća onome koji mu pozajmljuje novac. Prije dvije godine, svjetske banke počele su drastično dizati kamatne stope. U pravilu, takav potez uvelike utječe na likvidnost ekonomije, odnosno na posjedovanje imovine koja se može pretvoriti u gotovinu dovoljnu za podmirenje obveza pa dolazi do recesije. Ovaj put, tržište je reagiralo na neočekivan način.
– I od 2022. kako smo krenuli dizati kamatne stope, dramatična je bila kontrakcija novčane mase. Kad netko ovo vidi reći će kako nema šanse da ne završi kao recesija. Smanjite li novčanu masu u sustavu, čini se nemoguće da se ne dogodi recesija. Međutim, u zadnje dvije godine imamo visoke kamatne stope – u Americi su preko 5 posto, u Europi su preko 4,5 posto. Svejedno se nije dogodio efekt recesije, krenuo je o ekonomskim trendovima stručnjak i znanstvenik Vuk Vuković na konferenciji Masters of Building Fair u Rovinju.
Boom u tehnološkom sektoru
U ‘normalnoj’ situaciji bit će puno veće kamatne stope na instrument koji ima dulju ročnu stegu, rekao je Vuković. U nekim pak situacijama događa se inverzija.
Dakle, kada su prinosi na kratkoročne instrumente, odnosno na tromjesečne ili dvogodišnje veći od onih na 10 godina. Takva situacija nije uobičajena te se u takvim slučajevima smatra se pravilom da u nadolazećem razdoblju od 9 do 12 mjeseci dolazi do recesije, što se dogodilo svaki put dosad.
tržište nekretnina | pexels
– Osim danas. Opet smo imali jednu od najdubljih inverzija te krivulje. One se polako vraćaju, no još uvijek nemamo taj recesijski efekt. Što je zanimljivo jer je sve upućivalo na to da će se dogoditi recesija: kontrakcija novčane mase, manja likvidnost u sustavu, inverzija krivulje prinosa, komentirao je Vuković pojasnivši kako je razlika bila ‘AI boom’.
Dogodio se AI boom pa su tržišta potpuno zanemarila ovakve signale, objasnio je. Od 2010. do 2020. su bile vrlo niske kamatne stope, a ovo je stvorilo svojevrsni bubble u tehnološkom sektoru. Najzad, ogromna količina likvidnosti u sustavu dramatično je utjecalo na ekonomski rast.
Neočekivani ‘soft landing’
Rast kamata nešto se usporio, ali ekonomski rast nije. Ekonomije i dalje rastu te je tržište rada i dalje jače nego ikada, u Europi, Americi i u Hrvatskoj. Izostanak recesije u trenutnim okolnostima iznenadio je vodeće svjetske ekonomiste. Dapače, Vuković je najavio trend koji baš nitko nije očekivao.
– Očekuje se da će FED rezati kamate. Dok su ih u Americi zasad srezali na 5 posto, do kraja 2025. očekuju se kamate od 3,5 posto. Na nas utječe što ih je ECB srezao i na niže, na 3 posto. Dakle, očekujemo da će se polako doći do nečega što se u tržištima naziva ‘soft-landing’, pojasnio je Vuković.
Do soft landinga dolazi kada su kamatne stope visoke bez da nastane ekonomski krah. Inače, kad rastu kamatne stope, ekonomija opada zbog čega dolazi do hard landinga. S druge strane, scenarij soft landinga znači da će se mirno spuštati kamatne stope bez da se javlja porast inflacije i bez porasta nezaposlenosti.
ekonomski trendovi | pexels
Potražnja na tržištu rada
Pritom, teško da će se kamatne stope spustiti na razinu na kojoj su bile prethodnih 10 godina. Određene generacije naviknule su na stope blizu 0 posto, na 0,25 ili 0,50 posto. Kako je rekao Vuković, takvom trendu ne isplati se nadati, no predstojeći su drugi faktori i dugoročni trendovi.
U ovom konkretnom slučaju, 40 godina opadale su kamatne stope i inflacija, to jest bio je to period značajne moderacije. Tako da, dok je inflacija padala, nezaposlenost nije imala skokove osim u razdobljima kriza. K tome, kod velike produktivnosti ekonomija može brzo rasti.
– Teško je u ovom trenutku doći do (građevinskih) radnika, a jedan je to od razloga dakle ta snažna potražnja na tržištu rada zbog koje nije došlo do onog recesivnog efekta gdje su firme morale početi otpuštati radnike i radnika naprosto treba. Ima tu i demografskih problema i to svugdje u Europi, upozorio je Vuković.
Pritisak rasta inflacije
Sama inflacija pokazala se kao prilično trajni efekt, dok se rastom kamatnih stopa ipak smanjio pritisak na inflaciju koja je pala i u Americi i u Europi. Sama Hrvatska, koja kao mala ekonomija ‘uvozi’ trendove izvana, uvezla je i inflaciju. No, unatoč tome, ekonomski prilično dobro ‘stoji’.
– Ljudi su naravno i dalje negativno iskusili taj učinak u zadnje dvije godine, ali u realnoj kupovnoj moći, pogotovo danas, nije to tako dramatično. Možemo očekivati da će te ekonomske stope, kako budu padale, da u pravilu idemo prema tom oporavku, bez recesije, rekao je Vuković.
Tako se u bliskoj budućnosti, to jest u narednih godinu dana može očekivati da neće biti drastičnog rezanja kamata. Očekivano je da će kamate dugoročno biti na 2 do 3 posto.
Posljednjih 10 godina, kao posljedica one zadnje krize kamate su bile ‘outlier’ i nešto zapravo nenormalno, zaključio je Vuković pa je za 2025. godinu najavio niže kamate i stabilna tržišta te daljnji pritisak rasta inflacije.
Ovdje pročitajte sve što niste znali o baterijskome boomu, te vodiku kao energetskom gralu budućnosti.
