Pretraga

HKIG organizira webinar: Tema će biti građevno-tehnička regulativa

A- A+

Hrvatska komora inženjera građevinarstva organizira seminar pod naslovom Građevno-tehnička regulativa, koji će se održati 29. rujna s početkom u 16 sati. Seminar će se održati online, a govornici će biti Davorin Oršanić, Lino Fučić, Marko Jagačić i Zoran Ivanković.

Ilustracija, foto: Unsplash; Glenn Carstens-Peters

Sudionici webinara ostvaruju pravo na 4 akademska sata iz tehničke regulative u okviru stručnog usavršavanja za obveznike. Također, bitno je za napomenuti da nema kotizacije, već da se samo morate prijaviti, što možete napraviti ovdje. U nastavku pročitajte koja će se sve predavanja održati i koje će se teme pokriti.

Davorin Oršanić: specifičnosti gradnje jednostavnih i drugih građevina i radova

Zakonom o gradnji propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drugačije propisano, a propisani su uvjeti koje je potrebno ispuniti da bi nadležno upravno tijelo moglo izdati građevinsku dozvolu. Člankom 128. Zakona propisano je da se jednostavne i druge građevine i radovi određeni Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom ili bez njega.

Izdvojeni članak

HKOIG organizira webinar za inženjere geodezije: Kako koristiti eGrađevinski dnevnik?

Za takav način građenja je pred sudionike u gradnji postavljena obveza da je svako u svom dijelu, u projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova odnosno provedbom stručnog nadzora opisanih Pravilnikom dužan pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te da se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu.

S obzirom na to da se za te građevine ne izdaje građevinska dozvola, izostala je provjera nadležnog Upravnog tijela (Države) da u postupku izdavanja građevinske dozvole utvrdi jesu li sudionici u gradnji ispunili svoje obveze iz odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji i Zakona o gradnji te svih propisa i pravila pojedinih struka nužnih za izradu odgovarajućeg projekta za gradnju građevina ili izvođenje radova, a time i eventualnu naknadu štete investitoru u slučaju da je projektant izradio neodgovarajući projekt. Odgovornost je u potpunosti na sudionicima u gradnji.

Izvođenje građevinskih radova odnosno građenje određenih građevina, kada država ne provodi kontrolu u postupku izdavanja građevinske dozvole, ali zadržava pravo kontrole izvođenja građevinskih radova kroz propisane postupke građevinske inspekcije i drugih inspekcija, postavlja pred sudionike u gradnji zahtjevnu pozornost da svaki u svom dijelu postupaju odgovorno i zakonito te se ovom temom daje osvrt na specifičnosti ovakvog načina građenja u odnosu na obveze sudionika u gradnji, prije svega projektanta i izvođača koje proizlaze iz odredbi Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima.

Lino Fučić: Izazovi provedbe stručnog nadzora po dva važeća propisa

Od 01. siječnja 2022. godine u primjeni je novi pravilnik kojim je uređena provedba stručnog nadzora, a pravilnik iz 2014. godine koji je uređivao istu materiju je stavljen van snage. Prijelaznom odredbom određeno je da se novi pravilnik obvezno primjenjuje na sva gradilišta nakon 1. prosinca 2003. godine, a da do toga datuma sudionici u gradnji mogu odlučiti i da stručni nadzor provode po pravilniku iz 2014. godine.

Isto tako, uređeno je da se na gradilištima na kojima je provedba stručnog nadzora započeta prema pravilniku iz 2014. godine, njegove odredbe primjenjuju do dovršetka građenja, iz čega proizlazi da će provedba stručnog nadzora po dva propisa biti prisutna još neko značajno vrijeme.

Kako u provedbi stručnog nadzora po jednom odnosno po drugom pravilniku postoje neke razlike, a sudionici u gradnji se mogu naći u situaciji da na različitim gradilištima primjenjuju različita pravila za provedbu stručnog nadzora, u obradi teme će se ukazati na značajne razlike kao i na osobitosti koje su novim pravilnikom uvedene te na stupanj njegove usklađenosti s ostatkom građevno-tehničke regulative.

Izdvojeni članak

Hrvatska komora arhitekata održava besplatni webinar: Posebne uzance o građenju uredit će poslovanje

Marko Jagačić: Krizne situacije u provedbi stručnog nadzora

Posao nadzornog inženjera je osigurati da se poslovi izvedu (između ostalog) prema glavnom projektu i građevinskoj dozvoli. Premisa je da su do faze građenja sve procedure (izrada projektne dokumentacije, potrebne suglasnosti, potvrde, dozvole…) provedene sukladno Zakonu. A što kada to nije baš tako?

Ovom će se temom obraditi “rubne” situacije (situacije u kojima se nije dogodilo sve kako je predviđeno tehničkom/zakonskom regulativom) u kojima je nadzorni inženjer doveden u poziciju da svojim tumačenjem tehničke i zakonske regulative može utjecati na kompletnu provedbu Projekta.

Kada k tome dodamo činjenicu da Investitor ne raspolaže svojim već EU sredstvima, dolazimo do vrlo kompleksnih situacija od kojih će se neke detaljnije opisati putem konkretnih primjera iz prakse. Uz to, razmotrit će se zakonski okvir (temelj za postupanje) te navedene mogućnosti postupanja i primijenjeni postupci u praksi.

Ujedno se prikazuje kretanje cijena stručnog nadzora na tržištu, a kao pokazatelj odgovornosti stručnog nadzora u odnosu na cijene koje je na tržištu moguće postići.

Zoran Ivanković: Autonomna regulativa i prijepori u građenju

U temi se, kroz prizmu prava i obveza nadzornog inženjera, razmatraju situacije koje tijekom građenja mogu prouzročiti sporove, probleme ili prijepore: od izvantroškovničkih radova, roka za građenje, redoslijeda primjena ir oka za pregled te prava na izmjenu ugovorne/projektne dokumentacije ili jedinične cijene, kontrolu kvalitete pa sve do obustave radova na gradilištu.

Situacije su analizirane kroz odnose pojedinih sudionika u realizaciji Projekta u odnosu na preuzete ugovorne obveze i to: po klasičnom ugovoru uobičajenom u hrvatskoj građevnoj praksi, po ugovoru koji uključuje FIDIC-ove model-ugovore i po ugovoru koji uključuje nove Posebne uzance o građenju. Analiziraju se odredbe sve tri vrste ugovora i njihov potencijal da izazovu sporove/probleme/prijepore kao i mogućnosti da pravovremeno preveniraju rizičnu situaciju ili da rizik umanje.

Ukazuje se na praksu slične tematike u djelatnosti brodogradnje koja ima niz usporedivih elemenata kao graditeljstvo i daju preporuke koje bi mogle smanjiti rizike pojave sporova, problema ili prijepora zbog neadekvatnih ugovornih rješenja.

Copy link
Powered by Social Snap