Jedna od najvažnijih europskih presuda o javnoj nabavi je puna ‘rupa’, evo što su rekli stručnjaci
Presuda Kolin donijela je tektonske promjene u građevinskom sektoru. Njome je odlučeno da gospodarski subjekti iz trećih zemalja koje nisu potpisale međunarodni sporazum s EU ne mogu sudjelovati u postupku javne nabave u EU zahtijevajući jednako postupanje u odnosu na ponuditelje iz država članica ili iz trećih zemalja na koje se takav sporazum primjenjuje. Presuda Kolin puna je nedostataka i manjkavosti. O tome su u Kući Europe, na panel raspravi, raspravljali hrvatski i strani stručnjaci.
Presuda Kolin | Foto: Bauštela.hr
Presuda Kolin jedna je od najvažnijih odluka donesenih u posljednjih nekoliko godina, o čemu smo pisali ovdje. Naime, gospodarski subjekti iz trećih zemalja koje nisu potpisale međunarodni sporazum s EU ne mogu sudjelovati u postupku javne nabave u EU zahtijevajući jednak tretman kao ponuditelji iz država članica ili iz trećih zemalja koje su potpisale takav sporazum. Povodom toga, nedavno je u Kući Europe u Zagrebu održana panel rasprava u kojoj su sudjelovali Marko Turudić, izvanredni profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Maja Kuhar iz DKOM-a te Javier Palmero Zurdo iz EU Growtha i Burak Baykan iz Doğuş grupacije.
Pozadina priče
U prosincu 2022. godine na snagu je stupila Uredba o stranim subvencijama, jer se smatralo da je tržišno natjecanje narušeno zbog prisutnosti kompanija iz trećih zemalja. Prema objavi Europskog suda od 22. listopada, gospodarski subjekti iz trećih zemalja koje s Unijom nisu sklopile međunarodni sporazum u području javne nabave više se neće moći pozivati na jednak tretman u tom području.
Pojednostavljeno rečeno, pravilo o sudjelovanju trećih zemalja u postupku javne nabave ovisi o tome ima li dotična zemlja potpisan sporazum s EU. Ako tvrtke iz trećih zemalja nisu sklopile takav sporazum, naručitelj im i dalje može omogućiti sudjelovanje u javnoj nabavi unutar EU, ali se te tvrtke tijekom postupka ne mogu pozivati na pravo EU. Ako im se dopusti sudjelovanje u postupku, naručitelji mogu gospodarskim subjektima iz trećih zemalja koje nisu sklopile međunarodni sporazum dodijeliti kompenzacijske mjere i primijeniti na njih drugačiji pravni režim.
Presuda je donesena nakon pokretanja postupka javne nabave za izgradnju željezničke infrastrukture koja povezuje dva grada u Hrvatskoj. Turska tvrtka Kolin Inșaat Turizm Sanayi ve Ticaret (Kolin) osporavala je zakonitost odluke o dodjeli nabave drugom ponuditelju. Kolin, koji se neuspješno natjecao u postupku javne nabave, izgubio je spor jer Turska nema potpisan međunarodni sporazum s EU u području javne nabave.
Manjkavost odluke i brojna otvorena pitanja
Presuda Kolin pokazuje tendenciju budućeg razvoja pravila i praksi vezanih uz sudjelovanje trećih zemalja koje nemaju sklopljen ugovor s Europskom unijom o javnoj nabavi. Važno je voditi rasprave, razmjenjivati znanje i naučene lekcije kako bi se razvio sustav koji je transparentan i pravedan te koji bi išao u korist i naručiteljima i gospodarskim subjektima.
Marko Turudić istaknuo je da, gledajući normativna rješenja Europske unije u posljednjih 20 godina, ova presuda ne bi trebala biti iznenađenje. Prema ranijim direktivama i onoj koja je trenutno na snazi, jednak tretman jamči se samo gospodarskim subjektima iz EU-a. Dodao je da se postavlja pitanje reciprociteta i protekcionizma.
Također je naglasio da presuda otvara brojna pitanja i ima mnogo nedostataka – primjerice, kako utvrditi podrijetlo gospodarskih subjekata ili kako definirati je li određeno društvo s ograničenom odgovornošću pod prevladavajućim utjecajem neke treće zemlje. Osvrnuo se i na instrument za međunarodnu nabavu, koji omogućava sudjelovanje podružnicama stranih kompanija u postupcima javne nabave, naglasivši da bi taj instrument trebalo dodatno regulirati.
Neizvjesnost i nesigurnost
Važan doprinos raspravi dala je i Maja Kuhar iz DKOM-a (Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave). Naglasila je da, za razliku od drugih instrumenata koji su razvijani kroz dulji period i imaju jasna pravila, ova presuda ostavlja brojne nejasnoće. Primjerice, ne definira što se smatra ponudom iz trećih zemalja, a postoji i problem za naručitelje koji nisu skloni isključivati ponuditelje iz tih zemalja jer ne znaju kako pravilno postupiti.
Burak Baykan iz Dogus grupacije istaknuo je da je najveći problem nesigurnost i neizvjesnost koju sada osjećaju kompanije iz trećih zemalja. Ponovio je više puta da je moguće da je do ove presude došlo zbog lobiranja određenih tvrtki koje su htjele eliminirati konkurenciju u postupcima javne nabave. Također je izrazio zabrinutost zbog budućih posljedica presude, napominjući da u ovoj regiji radi velik broj stranih radnika.
Naglasio je i da je njegova kompanija izgradila brojne infrastrukturne projekte na Balkanu, uključujući metro u Sofiji. Dogus grupacija već dugi niz godina sudjeluje u raznim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj, a jedna od njihovih najpoznatijih investicija je ulaganje u marinu i hotel u šibenskoj Mandalini prije desetak godina. Dogus je na Jadranu planirao uložiti 200 milijuna eura u različite investicije u proteklih 12 godina.
