Kreće restauracija Europske Amazone, naš park prirode dio je velikog projekta od 20 milijuna eura

Uskoro će krenuti restauracija kanala Nadjhat u Kopačkom ritu pod paskom WWF Adrije. To je dio velikog projekta ‘Obnova Europske Amazone’ vrijednog 20 milijuna eura koji je započela Europska unija. Na ovom projektu će u sljedećih pet godina sudjelovati 17 institucija iz pet država, a obnovit će se 29 lokacija uz rijeke. Cilj je zaštititi močvarna i zaštićena područja, ali i integrirati takva područja u urbanističko planiranje. Radovi su krenuli u susjednoj BiH, gdje WWF radi na restauraciji u Parku prirode Hutovo blato.

Napokon kreće obnova močvarnih zaštićenih područja u sklopu velikog projekta ‘Obnova Europske Amazone’, piše na službenoj stranici WWF Adria. Prema njihovom najnovijem Izvještaju o stanju planeta, u posljednjih 50 godina zabilježen je pad populacija vrsta od zabrinjavajućih 85 posto. Uništavanjem naizgled običnih močvara ili poplavnih šuma, uništavamo savršene ekosustave koji nam pružaju pitku vodu, čist zrak te bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta. Upravo zato potrebna je obnova takvih područja, među kojima je i naš Kopački rit.

Restauracija kanala u Kopačkom ritu

Osviješteni situacijom, u Hrvatskoj su finalizirani planovi restauracije prirodnog kanala Nadjhat unutar zaštićenog područja Parka prirode Kopački rit. Prema riječima Marine Petrić iz WWF Adrije, radovi bi trebali krenuti sredinom kolovoza ove godine.

– Kroz projekt ‘Obnova Europske Amazone’, finalizirali smo planove akcije restauracije kanala Nadjhat koji povezuje Vemeljski dunavac s Kopačkim jezerom po kojemu je park prirode dobio ime. Izrađen je detaljan plan restauracije, ishođene su sve potrebne dozvole, a u tijeku je nabava potrebne opreme za provedbu restauracije. Sami radovi bi trebali početi sredinom kolovoza, ističe Petrić.

Nadjhat kanal je ključan za prijenos vode u unutrašnjost Kopačkog rita. Kako su na tom području nagomilane naplavljene drvene mase, to otežava protok vode i uzrokuje taloženje sedimenta. Ujedno predstavlja i velik problem tijekom poplava na Dunavu jer smanjuje mogućnost odljeva vode prema Kopačkom ritu.

Dio regionalnog projekta

Sve to, dio je regionalnog plana u sklopu regionalnog projekta ‘Obnova Europske Amazone’ koji se provodi u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. Tako je u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje upravo započela sadnja 30.000 sadnica crne i bijele topole, hrasta i vrbe. Sadnja poplavne šume će poboljšati usluge koje pruža močvarni ekosustav, ali će i povećati apsorpciju ugljikovog dioksida.

Što se tiče naših susjeda, Bosne i Hercegovine, tamo WWF radi na restauraciji u Parku prirode Hutovo blato. Čiste se kanali i odmuljuje Deransko jezero, čime se zadržava veća količina vode u Parku. Riječ o manjem projektu ‘Merlin’, kroz koji se provode obnove nekolicine važnih kanala.

– Kroz projekt ‘Merlin’, finalizirali smo planove akcije restauracije nekoliko glavnih kanala koji spajaju različite dijelove Deranskog jezera, te smo odmuljili šest hektara jezera. Istražene su podzemne veze Deranskog i Svitavskog jezera koji čine Hutovo blato, te su potvrđene podzemne veze između jezera i okolnih kršnih polja i rijeka. Radovi su dovršeni, te nam preostaje još samo prezentacija rezultata i monitoring provedenih radova, ističe Matea Jarak iz WWF-Adrije.

Najveći pritisak na Hutovo blato predstavlja hidroelektrana Čapljina, zbog čega u Deransko jezero ne dolazi dovoljna količina vode. Isto tako, prirodnim zarastanjem i taloženjem mulja u jezeru, razina vode se smanjuje, što je ubrzano i evaporacijom uslijed visokih temperatura.

Integracija močvarnih područja

Od velike važnost je upravljanje vlažnim staništima te kvalitetna zaštita osjetljivih područja, što predstavlja brojne socio – ekonomske prilike za razvoj. Jedna od mogućnosti je i integracija močvara u urbanističko planiranje umjesto njihovog uništavanja u korist infrastrukture.

– Primjenom ovih praksi, podižemo ne samo kvalitetu vode u urbanim sredinama već i smanjujemo posljedice poplava. To podrazumijeva uključivanje močvarnih staništa u urbanističke planove razvoja, zaštitu postojećih močvarnih staništa od ljudske intervencije i obnovu onih koja su degradirana. Dobri primjeri su ovakvih praksi New York i Singapur, koji su uspješno integrirali močvare u svoje urbane krajolike, pokazujući kako razvoj i očuvanje mogu koegzistirati, navode iz WWF Adrije.

Investicija od 20 milijuna eura

‘Obnova Europske Amazone’ projekt je vrijedan 20 milijuna eura koji je započela Europska unija, a koji podržava Program ugroženih krajolika i morskih pejzaža. Inače, Europska Amazona naziv je petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav koji je UNESCO proglasio svojom baštinom u rujnu 2021. godine.

Na ovom velikom projektu će u sljedećih pet godina sudjelovati 17 institucija iz pet država. Obnovit će se 29 lokacija uz rijeke, s ciljem uspostavljanja 2.472 hektara otpornijih poplavnih šuma. Ujedno će se ponovno povezati 54.230 metara riječnih rukavaca i distribucije 966.000 kubika sedimenta s ciljem stvaranja novih šljunčanih i pješčanih sprudova. Pogledajte ovdje kako napreduje veliki projekt na istoku Hrvatske, u sklopu kojeg je izgrađena šetnica i najveća umjetna stijena za penjanje.