Nakon posljednje oluje, Croatia osiguranje je prve štete isplatilo već u satima nakon prijave, a brojne su riješene istoga dana.
13:48 1 d 13.07.2026

Potražnja za radnicima, ilustracija | foto: Unsplash
Koliko je teško pronaći radnike za poslove u hrvatskim gradilištima najbolje svjedoče u Sindikatu graditeljstva Hrvatske (SGH) iz kojeg ističu da trenutno gotovo da nema građevinske tvrtke koja nema problem s pronalaženjem radne snage.
– Graditeljstvo je vrlo težak posao koji desetljećima nije bio adekvatno vrednovan. Velika baza kvalitetnih radnika u Hrvatskoj nestajala je od 2010. godine prema danas. Jednim dijelom zbog propadanja najvećih građevinskih poduzeća, ali i zbog vrlo niskih plaća i teških uvjeta rada poput rada na vrućini, hladnoći, kiši, vjetru, u prašini, buci, objašnjavaju iz SGH.
Financije, odnosno adekvatna plaća za obavljeni rad, često su presudan faktor za manjak zaposlenih u tvrtkama. Naime, iako naizgled radnici u građevini imaju ‘dobra’ mjesečna primanja, ukupna svotu koja im bude isplaćena na račun nije ‘plaća’ što za sobom povlači negativne posljedice.
Svi radnici u građevinarstvu imaju pravo na osnovne plaće minimalno u iznosu plaća iz Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (KUG), raspoređene u 11 grupa složenosti poslova, u rasponu od 850 do 2.000 eura mjesečno. Na osnovnu plaću dodaje se i dodatak na staž u iznosu 0,5% po godini staža kod trenutnog poslodavca te dodaci za prekovremeni rad, noćni rad, rad blagdanom. U KUG-u su ugovoreni i razrađeni i dodatci za otežane uvjete rada, npr. rad na visini, rad u tunelu. Kao i dnevnice za rad s terena. No, iako ovo zvuči odlično, iz SGH kažu kako nije sve baš tako ružičasto.
– S obzirom da je graditeljstvo djelatnost u kojoj radnici mijenjaju mjesto rada, dnevnica za rad na terenu spada u bitna materijalna prava radnika. Iako SGH informira i osvješćuje članove i radnike da trebaju raditi za plaću a ne za neoporezive dodatke, poslodavci nerijetko koriste izraz ukupna primanja kako bi radnicima pokazali koliko su dobro plaćeni. Ovaj sustav plaćanja izlazi na površinu kada radnik ide na godišnji odmor pa ostane bez pola primanja, odnosno shvati da od plaće bez dodataka ne može živjeti. To je vidljivo i u statistici o plaćama koja pokazuje da je prosječna plaća u građevinarstvu 24 posto niža od prosječne plaće u Hrvatskoj, kažu iz SGH.
Sindikalci ističu i kako bonusi kod poslodavaca u djelatnosti graditeljstva nisu razrađeni na jasan i transparentan način. Tako prosječan radnik teško može izračunati kad je u nekom mjesecu radio više i bolje, te koliki bonus može očekivati.
– Bonusi u graditeljstvu često služe za isplatu dijela prekovremenih sati koji nisu registrirani. Ovo je praksa s kojom se godinama borimo kako bismo ju zaustavili. Za primjer, radnik koji svake godine odradi maksimalno dopušten broj prekovremenih sati (250), tijekom 40 godina radnog staža odradi redovan fond sati za 45 godina radnog staža. Da ne spominjemo da mnogi radnici godišnje odrade i više od 250 prekovremenih sati. Za radnika bi umjesto poželjnog bonusa bilo super kad bi svaki poslodavac registrirao i platio svaki odrađeni prekovremeni sat uvećan za 30% sukladno KUG-u.
Kada bi bonusi bili bolje regulirani, sigurno bi radnici bili zadovoljniji, odnosno ne bi olako napuštali radno mjestu u potragu za boljim. To se, kažu iz SGH, da zaključiti iz primjera tvrtki koje bonuse isplaćuju kao to što jesu, a ne kao naknadu za prekovremeni rad.
– Imamo dobrih primjera gdje poslodavac zaista isplaćuje bonus i to podjednako svim radnicima ili uz neke male razlike, kako bi stvorio i održao pozitivne odnose unutra kolektiva.
Na korektno pitanje ‘Što savjetujete građevinskim tvrtkama, kako pronaći i zadržati dobrog radnika?’ iz SGH-a pak odgovaraju:
– Poslodavci su danas svjesni da bez ulaganja u radnike neće moći nastaviti svoje poslovanje, pod time mislim na ulaganje u kontinuirano educiranje radnika u struci, boljoj zaštiti na radu posebno jačaju prevencije ozljeda na radu te dostojanstvenoj plaći. Uz to poslodavci kroz socijalni dijalog sa Sindikatom graditeljstva Hrvatske trebaju više poraditi i na ravnoteži privatnog i poslovnog života radnika, jer dugotrajni rad na terenu negativno utječe na psihofizičko stanje radnika.
Čak 28% radnika u građevini dio plaće dobiva na crno, prosječne plaće su samo privid, pogledajte ovdje detalje istraživanja.
Nakon posljednje oluje, Croatia osiguranje je prve štete isplatilo već u satima nakon prijave, a brojne su riješene istoga dana.
13:48 1 d 13.07.2026
Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari
Predstavljen je novi digitalni sustav za praćenje prijevoza opasnih tvari. Projekt eADR donosi sigurniji i učinkovitiji nadzor cestovnog prometa.
15:10 6 d 08.07.2026
Čitajte bauštela.hr cijelo ljeto uz posebnu cijenu: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:10 21 d 24.06.2026
Osim tunela, gradit će se i vijadukt dug 210 metara, cestovni podvožnjak duljine 12 metara te dva nadvožnjaka, svaki duljine 35 metara.
12:54 36.05 min 15.07.2026
Zagreb priprema natječaj za megaprojekt od 51 milijun eura: Na šljunku niče kompleks s 8 dvorana
Prostor bi bio namijenjen različitim događanjima, od kongresa, konferencija i poslovnih skupova do koncerata, predstava, izložbi, banketa i svadbi.
10:34 2 h 15.07.2026
Nakon desetljeća ovisnosti o skelama i dugim obilascima, novi most trebao bi povezati obale Save te znatno olakšati svakodnevni život.
17:00 20 h 14.07.2026
Novo sjedište službeno bi trebalo biti otvoreno 21. srpnja 2026. godine.
17:00 20 h 14.07.2026
Ovo će biti najveći projekt željeznice u Hrvatskoj: Pruga od 175 kilometara do mora i najduži tunel
Najveći projekt željeznice u Hrvatskoj bit će nizinska pruga Zagreb-Rijeka. Prvi korak je ugovaranje tehničke pomoći za nabavu i provedbu ugovora.
16:59 20 h 14.07.2026