Kanalizacija, radovi kojima nema kraja, ili oronule fasade: Što najviše muči građane Pule?

Urbanom području Pula u sklopu ITU mehanizama dodijeljena su sredstva u iznosu 33 milijuna eura. Za taj iznos, predviđeni su strateški projekti kojima će se obnavljati neke od kultnih ‘točaka’ Pule. Gradu je u cilju projekte obnove usmjeriti ka održivosti, a kišni vrtovi jedan su dokaz te namjere. Uz projekte koji se očekuju u Puli, što o infrastrukturi grada kažu građani? Razgovarali smo s nekima, a oko jednog problema složili su se.

Kao svaki grad, Pula se susreće s brojnim infrastrukturnim problemima. Dok građane neki brinu više od drugih, za Grad Pulu na papiru su u planu brojne obnove i rješenja za neke od gorućih gradskih pitanja. Kako smo saznali u nedavnom razgovoru s pulskom pročelnicom Odjela za urbanizam, investicije i razvojne projekte Grada Pule, Samantom Barić, projektima realizacije odnedavno je omogućen i lakši pristup putem sistema Smart City koncepta.

Velik broj projekata koji se očekuju u Puli provodit će se preko inicijativa sufinanciranja, budući da je grad prilično uključen u europsku mrežu dodjele sredstava. Pritom, projekti koji su nezaobilazni određuju se prema strateškim dokumentima gradova. Analizom stanja područja, jedinice lokalne samouprave dužne su pripremiti programe za nadolazeću godinu.

Radovima nema kraja

Međutim, dok su svi projekti podjednako vrijedni i nijedno rješenje nije zanemarivo jer se, između ostalog, na papiru ide ka održivosti, osim razgovora sa gradskim tijelom, zanimalo nas je mišljenje građana. S nekima smo razgovarali pa smo saznali što u infrastrukturi grada najviše muči stanovnike Pule. Sugovornici su odgovorili, a oko jednog problema složili su se.

Jednu sugovornicu, koju za potrebe članka možemo nazvati Branka, mučila je gradska cestovna infrastruktura, no i što joj se učinilo kao nedovoljna efikasnost i brzina odvijanja radova. Misli da je glavni problem što radove ne regulira ‘privatnik’ već su odgovorne državne institucije.

– Ljudi rade u državnoj firmi i rade kao da smo još uvijek u komunizmu. Treba napraviti ugovor s nekime tko će ‘opaliti po džepu’, a ne ovako. Kako kopaju istarske ceste, ja ću ih jedan dan slikati – od njih šest što stoje, dvojica imaju žuljeve ovdje (pokazuje na obraz), od naslanjanja na lopatu, šaljivo nam je opisala svoj stav Branka.

Prometnice i kanalizacija

Drugog sugovornika, kojeg smo susreli nakon Branke, a za potrebe članka ga možemo nazvati Ivica, također je izrazio nezadovoljstvo stanjem prometnica. Zasmetao ga je prije svega zagušen promet, koji grad najavljuje riješiti poticanjem gradnje biciklističkih staza i korištenja e-bicikala. No, u jednoj stvari složili su se Branka i Ivica, a to je – problem kanalizacije.

– Trebalo bi riješiti promet. Pogotovo prošle sezone, u gradu su bile vrlo problematične prometnice. A da ne spominjem kanalizaciju. Grad zbog velike kiše plavi, a tu je i čitav niz drugih stvari… Puno je toga, no novaca je malo, a kako ljudi odlaze, bit će ga sve manje, zaključio je Ivica.

Gospođa Branka isto tako se osvrnula na plavljenje i ‘loše’ stanje kanalizacije. Iako ju je ponajviše smetalo kako se radovi obavljaju poduže nakon najavljenih rokova zbog naknadnih radova, dotaknula se i beskrajnih, kako ih je doživjela, ne pretjerano plodonosnih radova na gradskom sistemu kanalizacije. Tako, unatoč naprednom sistemu kišnih vrtova koji su implementirani u Puli, očito nisu obuhvaćeni svi dijelovi.

– Kopaju tamo, ne znam zovu li se Prekomorske brigade, na cesti ide od kružnog toka prema Velom vrhu. Prvo su asfaltirali pa su se sjetili da nisu nešto postavili i sad opet kopaju. Kanalizacija isto kao ceste u Istri. Počnu kopati, kopaju šest mjeseci, zatrpavaju pa ih nema i tako u krug, komentirala je sugovornica Branka, dodajući kako je dojma kako rade samo ‘stranci’.

Manjak brige?

Osim kanalizacija, radova koji se odugovlače iz opravdanih ili manje opravdanih razloga, Ivica je istaknuo još jedan problem s kojim se grad nosi no, mišljenja je – ne dovoljno. Za vizuru grada, govori nam, trebalo bi zbrinuti fasade te za situaciju neodržavane vanjštine zgrada prije svega ‘krivi’ stanovnike, koji najviše brinu o interijeru vlastitih stanova.

– Neke građevine održavane su, ali, u pravilu, stanovnici kao da su došli ne znam odakle pa ne vode računa o zgradama u kojima stanuju. Vidjet ćete osvrnete li se malo… To nije ničije, nije to ‘Alaj-Begova slama’, kako se kaže. A stanari se nekada ponašaju kao da je suprotno. Ti koji su unutra, vode računa o unutrašnjosti svog stana, ali vani, kao da ih se ne čuje, zamjećuje Ivica.

Fasade odgovornost stanara

Kad je riječ o održavanju i o obnovi fasada, postoji program u kojemu grad sudjeluje, no, zanemarenost po tom pitanju uistinu neminovno djelomično ovisi o suvlasnicima. Kako nam je u razgovoru objasnila pulska pročelnica Odjela za urbanizam, Grad Pula ove i prošle godine potpisao je ugovore u sklopu projekta sufinanciranja obnove pročelja građevina naziva Dolce vita.

– Projekt Dolce vita uključuje sufinanciranje obnove pročelja građevina unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, kao i građevina izvan tog područja. Obnova vrijedi za zgrade za koje se ocjenjuje da su od važnosti za očuvanje graditeljskog identiteta grada. U tom projektu grad sufinancira stanare, a suvlasnici u suradnji sa predstavnikom šalju ugovor, pojasnila je program Barić.

Svejedno, čak i kod sufinancirane gradnje, građani moraju biti uključeni, jer ipak moraju postići dogovor oko obnove. Dok se građanima dodjeljuju sredstva, koja su za 2023. iznosila 352.650 eura, suvlasnici ipak trebaju imati na raspolaganju i sredstva iz vlastite pričuve. Na realizaciju obnove tako ipak utječu platežna moć i mogućnost postizanja dogovora, ali i nedostatak kvalitetnih izvođača u Istri i na području Pule.

Bespravna gradnja i preizgrađenost

Od preostalih problema, Grad Pula bori se sa bespravnom gradnjom za koju su, rekla je Barić, često odgovorni stranci. Nerijetko počinje podizanjem manjih objekata koji se vremenom dograđuju, dok je legalna preizgrađenost druga muka. Govori li se o gustoj izgrađenosti, najčešće su u pitanju naselja kojima nedostaje popratne, odnosno osnovne komunalne infrastrukture.

Po pitanju problema bespravne gradnje u Puli i u Istri, apeliralo se na vlasti, da se građevinski nadzor brojčano osnaži. S druge strane, preizgrađenost se ne rješava, osim obustavom daljnjeg urbanog širenja grada. Pritom se u postojećim naseljima nastoji unaprijediti komunalnu infrastrukturu.

– Urbanističko uređenje mora popratiti određene sadržaje. Naselje treba imati svoju infrastrukturu, trgovine, poštu, vrtić i tako dalje. Prepoznali smo nedostatak dječjih vrtića pa su se u Puli izgradili vrtić Valmade za 160 djece te dječji vrtić Centar koji će moći upisati 118 djece. Trebali bi pokriti potrebe od 88 posto vrtićke djece, iznijela je Barić, napominjući kako će se na taj način podići standard naselja.

Glavni projekti poznati

ITU mehanizmima, podsjećamo, za razvoj urbanog područja Pule dodijeljeno je ukupno 33 milijuna eura sufinanciranja strateških projekata. Od glavnih, vrijedi izdvojiti obnovu kupališta Stoja, obnovu Pulskog inovacijskog centra, Društvenog centra Rojc i poticanje razvoja biciklističkog prometa radi smanjenja prometnih gužvi.

Ipak, grad je poput vrlo kompleksnog organizma koji ‘diše’ u svim svojim dijelovima. Naivno je očekivati kako će grad ikada funkcionirati savršeno, ali želje građana nužne su za bolji grad. Tako, dok možda neće biti rješen svaki problem, svaki manji ostvaren plan nabolje obećavajuć je za grad koji je funkcionalno i ugodno mjesto za život.

Više o spomenutim projektima predviđenim za Grad Pulu u sklopu sufinanciranja ITU mehanizmom pročitajte ovdje.