Otvara se druga cijev Učke, probijena s više od 2.000 miniranja i preko 1.000 tona tekućih eksploziva

13. rujna 2024., ostat će u povijesti zapisan kao dan kada se ostvario desetljećima star san Istrijana, puštanje u promet druge cijevi tunela Učka. Riječ je o projektu koji je trajao gotovo četiri godine, a u koji je uloženo čak 200 milijuna eura. Od prve cijevi, druga, nova, razlikuje se po mnogo toga. Načinu gradnje, korištenim materijalima, financiranju, vremenu koje je bilo potrebno da se izgradi, pa i dužini. Doznajte sve o izgradnji prometnice kroz planinu koja je službeno započela 1971., a završila u novom mileniju.

Druga cijev Učke započela se raditi u prosincu 2020. godine., a probijena je u rujnu 2023. godine. Radovi su koštali približno 200 milijuna eura. Za promet se otvara sutra, te će tako označiti kraj velikog projekta spajanja istoka i zapada Hrvatske, odnosno Kvarnera i istarskog poluotoka kroz kamenu grdosiju.

Složen projekt

Probijanje druge cijevi Učke dio je šireg projekta koji uključuje dogradnju punog profila dionice Vranja – Tunel Učka, izgradnju dodatne dvije trake od oko deset kilometara do Matulja, te dupliranje vijadukta Mirna i Limska Draga. Ukupna ulaganja u izgradnju i poboljšanje sigurnosnih standarda tunela iznose više od sedam milijuna eura.

Nakon svečanog otvorenja, slijedi zatvaranje stare cijevi, njezina obnova i izgradnja tri poprečna tunela. Promet kroz Učku će se odvijati novom cijevi, a po završetku obnove, predviđeno je da će od sredine svibnja 2025. godine u funkciju biti obje cijevi.

Nova tehnologija i materijali

Probijanje druge cijevi dužine 5,3 kilometara s više od 2.000 odrađenih miniranja u tunelu Učka otežavao je velik broj jama i pukotina. Korišteno je preko 1.000 tona tekućih eksploziva i emulzije, po prvi put u Hrvatskoj korištenih u tunelogradnji. Zatim preko 3.000 tona čelika i više od 1,3 milijuna tona iskopa. Tunel ima 24 poprečna prolaza od kojih su 12 pješački i 12 za vozila u slučaju evakuacije i incidentnih situacija.

Treba reći i da se na ovom projektu se umjesto običnog betona koristi ECOPact beton. Točnije, kako nam je objasnila Julija Škoro, direktorica održivosti u Holcim Grupi, koristi se nekoliko različitih receptura betona, a svaka ima od 30 do 33% manji ugljični otisak.

Prva cijev Učke

Prva, a pune 43 godine i jedina cijev tunela Učka svečano je pušten u promet 1981. godine. Dugačka je 5.062, a široka 9,10 metara.

Njena izgradnja krenula je u realizaciju u siječnju 1971. kada je osnovan Koordinacijski odbor za izgradnju tunela kroz Učku. Izgradnja se financirala iz tri izvora – sredstvima narodnog zajma, SR Hrvatske i tadašnje JNA. Svaka strana uložiti po devet milijardi dinara. Također, dio sredstava prikupljen je od građana svih istarskih općina, pa i šire, koji su upisali narodni zajam.

Projekt prve cijevi tunela napravio je Institut za građevinarstvo Hrvatske, a pripremni radovi trajali su od 1971. do 1973. godine. U sklopu pripreme izgrađena su i radnička naselja u kojima je, prema procjenama, za vrijeme izgradnje stanovalo oko 500 radnika, piše index.hr.

Treba reći i kako je u srcu Učke na probijanju prve cijevi tunela radilo je 120 radnika Hidroelektre koji su bušili tunel s istarske strane te oko 40 radnika splitske tvrtke Konstruktor koji su radili s riječke strane. Probijanje je trajalo, s prekidima,  od 1976. do 1978. godine, a dodatne tri godine trajali su završni radovi.

Pogledajte ovdje kako izgledaju tajni tuneli podno Splita, svjedoci zaboravljenog velikog građevinskog pothvata.