U velikoj studiji zelene, kojom je obuhvaćeno 20 najvećih gradova u Republici Hrvatskoj, uvjerljivo najbolji rezultat postigao je grad Šibenik. No, što to zapravo znači i po čemu Šibenik prednjači u odnosu na ostale gradove?

Poljana, Šibenik | foto: EUmiesaward, Ervin Husedžinović
Veliko istraživanje o spremnosti gradova na zelenu, odnosno energetsku, tranziciju objavila je hrvatska konzultantska kuća Apsolon.
Koliko je dvadeset najvećih hrvatskih gradova, u kojima prema posljednjem popisu stanovništva živi 1.899.667 osoba, spremno na zelenu, odnosno energetsku, tranziciju pokazalo je veliko istraživanje, prvo tog tipa provedeno na području Republike Hrvatske.
Kako navode u istraživanju, indeks spremnosti gradova na zelenu tranziciju osmišljen je kao složeni indeks sastavljen od pet pojedinačnih indeksa koji su dobiveni ocjenjivanjem nekolicine kriterija.

Zelena tranzicija, rezultati istraživanja | foto: Apsolon
Po čemu Šibenik prednjači?
Pojedinačni kriteriji, po kojima je svaki od dvadeset istraživanih gradova ocjenjivan su strateško energetsko planiranje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije, potrošnja energije u sektoru zgradarstva, potrošnja energije u sektoru prometa i potrošnja energije u sektoru javne rasvjete.
Prema proizvodnji energije iz obnovljivih izvora energije na području grada, kod velikih gradova najbolji je Grad Zagreb, srednjih Karlovac, a među malima izrazito dominira Šibenik. U posebnoj kategoriji malih gradova najboljim se pokazao Grad Vinkovci.

Zelena tranzicija, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije | foto: Apsolon
Prema potrošnji energije u sektoru zgradarstva, odnosno potrošnji energije u javnim zgradama na području grada te trošku za energente i emisijama CO2, najboljim među velikim gradovima pokazao se Split, među srednjima Zadar, a malima Samobor te Đakovo u posebnoj kategoriji malih gradova.
U sektoru prometa promatrali smo potrošnju energije, emisije CO2, broj linija javnog gradskog prijevoza te broj punionica za alternativna goriva na području grada. Među velikim gradovima izrazito dominiraju Zagreb i Rijeka, srednjima Velika Gorica, a kod malih gradova istaknuo se Šibenik.

Zelena tranzicija, sektor prometa | foto: Apsolon
U velikom istraživanju sudjelovali su Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Velika Gorica, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštela, Samobor, Vinkovci, Koprivnica, Đakovo i Vukovar, a kakve je rezultate postigao koji od gradova donosi cjelokupno istraživanje.