Povijesni val izgradnje tunela u RH: Jedan od najvećih probijao se za vrijeme okupacije

Tko god da se prvi puta automobilom vozi kroz Hrvatsku, posebno iz pravca istok-jug, ostaje iznenađen brojem tunela na glavnim cestovnim pravcima. Iako se po dužini ne mogu usporediti s onima u, primjerice, Norveškoj, treba im odati priznanje za veliki doprinos razvoju turizma i gospodarsko povezivanje svih krajeva Hrvatske međusobno, ali i zemlje s inozemstvom. Val izgradnje tunela vezanih uz autoceste započeo je 1990-tih godina probijanjem Sv. Roka dok je njegova sjeverna strana još bila okupirana. Najnoviji pothvat je pak lanjski završetak druge cijevi tunela Učka.

Cestovni promet najrazvijenija je prometna grana u Hrvatskoj u koju se najviše ulagalo od proglašenja neovisnosti. Spojiti cijelu zemlju kvalitetnim i brzim cestovnim pravcima svim je dosadašnjim vladama bio prioritet, a to je značilo probijanje većeg broja tunela. Najviše ih je vezano uz autocestu A1, a zahtjevna konstrukcija najvećih započela je na pragu novog milenija.

Tako je 1990-tih započela izgradnja tunela Sveti Rok i Tuhobić, dok je 2000-tih krenulo i probijanje Male Kapele, Sv. Ilije, i tunela Debeli Bijeg. Kulminacija je nedavno dosegnuta probijanjem druge cijevi tunela Učka.

Sveti Rok

Tunel Sveti Rok cestovni je tunel u Lici, na autocesti A1 od Zagreba do Dubrovnika. Njegova izgradnja započela je 1993. godine dok je sjeverna strana još bila okupirana. Zapadna cijev tunela otvorena je 2003.  godine, dok je istočna otvorena 2009. godine. Gradile su ga domaće tvrtke, Hidroelektra niskogradnja iz Zagreba i Konstruktor inženjering iz Splita.

Jedna cijev mu je duga 5.679, a druga 5.670 metara. Prolazi kroz planinu Velebit između općine Sveti Rok sa sjeverne strane i Maslenice s južne strane. Tunelske cijevi međusobno su osno razmaknute 25 metara i spojene s 4 prolaza za vozila i 15 prolaza za pješake. Kolnik tunela sastoji se od dvije prometne trake širine 3,5 metra i rubnih traka širine 0,35 metara, tako da ukupna širina kolnika iznosi 7,7 metara.

Tunel Tuhobić

Tunel Tuhobić jedan je od najznačajnijih objekta na trasi hrvatske autoceste A6. Kopanje tunela počelo je 1996. godine, a prva tunelska cijev otvorena je 1997. godine. Budući da je autocesta u početku izvedena kao poluautocesta, druga cijev tunela nije iskopana cijelo desetljeće. Njena izgradnja je započela tek u kolovozu 2006., a iskopi su završeni u kolovozu 2007. godine. Završena autocesta, uključujući i drugu cijev tunela Tuhobić, otvorena je u listopadu 2008.

Dug je 2.143 metra, te je najduži tunel na trasi autoceste A6. Nalazi se na nadmorskoj visini od 700 metara. Povezuje Gorski kotar i Hrvatsko primorje između čvorova Vrata i Oštrovica. Treba reći i da su godine učinile svoje, pa je danas tunel Tuhobić sjena onoga što je bio po otvaranju za promet. Hrvatske ceste upravo provode natječaj za sanaciju ovog velikana.

Mala Kapela

Tunel Mala Kapela najduži je cestovni tunel u Hrvatskoj, na autocesti A1. Zapadna cijev tunela puštena je u promet u lipnju 2005. godine. Do svibnja 2009. godine kada je otvorena istočna cijev ovoga tunela promet se odvijao uglavnom dvosmjerno jedinom zapadnom cijevi tunela, osim u vrhuncima turističke sezone kada se povremeno regulirao jednosmjerno. Nalazi se u predjelu između sela Jezerane i Modruš između izlaza za Ogulin i za Brinje na autocesti A1.

Tunel ima dvije cijevi koje su međusobno razmaknute 25 metara. Obje tunelske cijevi su opremljene ventilacijom, potpunom svjetlosnom i znakovnom signalizacijom, izlazima u slučaju nužde, proširenjima za zaustavljanje u slučaju hitnih situacija. Cijevi ovog tunela su različitih dužina, jedna je duga 5.780 metara a druga 5.821 metar. Prolazi kroz planinu koje se zove Mala Kapela i po kojoj je i dobio ime.

Cijevi su na više mjesta povezane manjim prolazima u slučaju da jedna od cijevi bude blokirana, od tih prolaza 6 je za vozila a 14 je pješačkih. Također, tunel je opremljen uređajima koji distribuiraju radijski signal Hrvatskog radija.

Tunel Sveti Ilija

Tunel Sveti Ilija cestovni je tunel kroz Bikovo koji povezuje obalni i kontinentalni dio Splitsko-dalmatinske županije. Gradnja tunela počela je 2008. godine sa sjeverne strane, a probijen je u siječnju 2010. godine. U probijanju su sudjelovale tvrtke Hidroelektra niskogradnja iz Zagreba, koja je probijala tunel sa sjeverne strane te Konstruktor iz Splita, koji je probijao tunel s južne strane.

Tunel je dugačak 4.248 metara, ima kolnik širine od 7,7 metara i servisnu cijev sa zapadne strane dugu 4.255,62 m. Tunel se nalazi na trasi državne ceste D76. Pozicioniran je tako da povezuje naselja Bast u općini Baška Voda s južne strane i Rastovac u općini Zagvozd sa sjeverne strane.

Nazvan je po biokovskom vrhu podno kojeg se nalazi. Radi se o četvrtom po duljini tunelu u Hrvatskoj, uz napomenu da je prema visini stijena od tunelske cijevi do vrha planine, prvi europski cestovni tunel u krškom masivu.

Debeli brijeg

Tunel Debeli brijeg se nalazi na drugoj dionici pristupnih cesta Pelješkom mostu i jedan je od najkompleksnijih objekata u projektu ‘Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom’ koji provode Hrvatske ceste. Radovi na probijanju tunela započeli su 7. travnja 2020. godine, probijen je u lipnju 2021. godine. Probijala ga je tvrtka Strabag u vrijeme pandemije, a radovi su završeni čak 74 dana prije roka.

Građen prema novoj austrijskoj tunelskoj metodi NATM, koja uključuje najsuvremenije inženjerske i tehnološke trendove, a pored glavne tunelske cijevi ima i jednu servisnu s kojom je povezana s devet pješačkih i dva poprečna prolaza za interventna vozila. Na probijanju tunela dnevno je radilo približno 100 građevinaca, a ukupno je iskopano 113.959 kubnih metara materijala.

Druga cijev Učke

Tunel prolazi kroz planinsko gorje Učku na autocesti A8. Prva cijev tunela Učka, tada najdužeg u Hrvatskoj, puštena je u promet 27. rujna 1981. godine. Slovio je tada za jedna od najvažnijih cestovnih projekta u bivšoj državi. Koliko je bio važan svjedoči činjenica da su na svečanost otvaranja došla izaslanstva iz cijele Jugoslavije, kao i više od 15 tisuća građana.

Druga cijev tunela Učka došla je na red tek 40 godina kasnije, te predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih objekata i najmoderniji tunel u Hrvatskoj. Svečano je otvorena u rujnu 2024. godine. Tunel se gradio tri godine, a njegova realizacija uključivala je 165 kubika isporučenog betona, 365 kt agregata i 55 kt cementa, uz kontinuirane dostave 24/7 i oko 50.000 kamionskih isporuka. Tijekom izgradnje tunela korištene su inovativne građevinske tehnike koje su u kombinaciji s naprednim ekološkim mjerama omogućile brz i učinkovit napredak usprkos izazovnim uvjetima.

Doznajte u bauštelskoj reportaži sve o modernizaciji prve cijevi tunela Učka.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.