Predstavljen Akcijski plan za kružno gospodarstvo: Građevni otpad je prioritetna kategorija

Nakon dva razorna potresa iz 2020. godine, u Hrvatskoj se stvorila velika količina građevnog otpada. Upravo to je i jedan od razloga zašto je Ministarstvo održivog razvoja da građevni otpad bude prioritetna kategorija otpada prilikom izrade petogodišnjeg Akcijskog plana za kružno gospodarstvo 2023. – 2027..

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Svjetska banka u Hrvatskoj predstavili su rezultate dvogodišnjeg projekta tehničke pomoći kojem je cilj bio pružiti potporu Hrvatskoj u prelasku na kružno gospodarstvo. Naglasak projekta bio je na održivom gospodarenju građevnim otpadom u Hrvatskoj, što je rezultiralo izradom prijedloga Akcijskog plana za kružno gospodarenje građevnim i otpadom od rušenja.

Projekt Primjena koncepta kružnoga gospodarstva u gospodarenju otpadom ugradio je koncept kružnoga gospodarstva u budući Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine. Hrvatska godišnje proizvede oko 6 milijuna tona otpada, što je prosječno oko 1,5 tona po osobi godišnje. Većina tog otpada dolazi od građevinskog sektora i kućanstava. Sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj uvelike se oslanja na odlagališta otpada.

Dvogodišnji angažman Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Svjetske banke doprinio je izradi mjera i politika koje potiču smanjenu potrošnju, dugotrajniju upotrebu proizvoda i materijala, te produljenje njihovog vijeka trajanja.

Građevni otpad

Ministarstvo je odabralo sektor građevnog otpada kao prioritetnu kategoriju otpada za izradu petogodišnjeg Akcijskog plana za kružno gospodarstvo 2023. – 2027., prvenstveno zbog njihovog velikog materijalnog i ugljičnog otiska, ali i socio-ekonomske vrijednosti. Ta je odluka potaknuta i dvama razornim potresima koji su se dogodili 2020. i velikim količinama građevnog otpada koji nastaje.

– Gospodarenje otpadom, uključujući sakupljanje i obradu otpada, ključno je za povećanje stope kružnosti, te smanjenje negativnih utjecaja odlagališta otpada na zdravlje i okoliš. Gospodarenje otpadom usko je vezano i s politikom za održive proizvode. Poticaj kružnom dizajnu proizvoda koji uključuje smanjenje potrošnje, ponovnu uporabu proizvoda i recikliranje, uvodi model poslovanja koji će spriječiti štetni utjecaj proizvoda na okoliš i ojačati proširenu odgovornost proizvođača proizvoda. Ovakva održiva politika proizvoda značajno smanjuje otpad. Ono što je važno istaknuti je da kad se otpad ne može izbjeći, njegova ekonomska vrijednost mora biti obnovljena, a štetan utjecaj na okoliš i klimatske promjene minimiziran, istaknuo je u uvodnom obraćanju državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat.

Konferencija je okupila predstavnike Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, lokalne uprave, građevinskih tvrtki, organizacija civilnog društva, međunarodnih stručnjaka i Svjetske banke. Svi sudionici su potvrdili važnost rješavanja problema lokalnih sredina u gospodarenju otpadom, poput ilegalnog odlaganja otpada i potrebe za povećanjem inspekcijskog nadzora, a istaknuti su i primjeri dobre prakse odvojenog sakupljanja otpada u gradovima Prelog, Krk i Koprivnica.

Predstavljeno istraživanje Svjetske banke

Na konferenciji je predstavljeno i nadolazeće istraživanje Svjetske banke o iskustvima europskih zemalja u provedbi politika kružnog gospodarstva provedeno u 4 države članice Europske unije: Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i Rumunjskoj.

– Usvajanje načela kružnoga gospodarstva može ispraviti negativan trend degradacije okoliša i oskudice resursa uzrokovan neodrživim razinama crpljenja prirodnih sirovina te poboljšati ekonomsku sigurnost i uključenost. Promjena načina proizvodnje i potrošnje proizvoda zahtijeva ambiciozne reforme i drago nam je da je Vlada Republike Hrvatske prepoznala važnost kružne transformacije gospodarstva. Podržavamo njezina nastojanja da ostvari ciljeve Europske unije koji se odnose na iskorištavanje i obradu otpada kao resursa i ograničenje uporabe odlagališta, izjavio je Jehan Arulpragasam, direktor Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju.