Splitski mega projekt: Nova prometna petlja na istoku koja će koštati milijune i promijeniti sve
Split, kao drugi najveći grad u Hrvatskoj čiji je razvoj ograničen nepristupačnim terenom zaleđa, iz godine u godinu sve više gubi bitku s prometnim preopterećenjem, posebno ljeti kada se na cestama domaćima pridruže stotine tisuća turista. No, to bi se konačno moglo promijeniti. Iz Grada Splita napravili su prvi korak ka realizaciji mega projekta, konstrukciji novog spleta prometnica na istoku grada. Riječ je vrlo ambicioznom planu čija će realizacija koštati milijune eura. Detalje doznajemo od pročelnika Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju Grada Splita, Tea Vojkovića.
Split ulice zgrade | foto: Ivana Solar
Više od 20 godina u Splitu postoji ideja o proširenju osnovne cestovne infrastrukture na način da se na istoku grade nove prometnice koje bi trebale uspostaviti ravnotežu i dokinuti nesnosne prometne gužve. No, tek nedavno Grad Split ozbiljno se uhvatio ovoga posla.
Kakvi su planovi za Split Istok, što obuhvaća njihova realizacija, te kada Splićani mogu očekivati prometno rasterećenje razgovarali smo s pročelnika Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju Grada Splita, Teom Vojkovićem.
Prometovanje kao avantura
– Središnji dio grada, uži centar i područje Splita 2 i Splita 3 je prometnicama do određene mjere uređen i opremljen, iako i tu ima dijelova u kojima su prometnice skromno pratile stambenu izgradnju. Područje istočnog i sjeveroistočnog djela grada, izvan okvira obilaznice Zbora narodne garde, što je cesta od državnog značaja, dakle područja Mejaša, Dragovoda, Sirobuje, Kamena, Šina, Kile, Dračevca, područje Orišca prema Stobreču, potpuno je neopremljeno prometnom mrežom. Tu je prometovanje avantura. I to je grijeh svih struktura Grada Splita, kaže Vojković, te ističe kako se od donošenja GUP-a 2005. godine po pitanju rješavanja ovog problema nije ništa napravilo.
Nitko se do sada nije ozbiljno uhvatio gradnje tih dominantnih prometnih pravaca na koje se nadovezuje sekundarna mreža uz koju se grade stambeni i drugi objekti.
– Razlog za to je činjenica da se stvarno radi o projektima predugog roka trajanja. Ni jedna vlast, ni stručni zaposlenici nisu se pretjerano angažirali u tom pravcu jer su znali da se radi o projektima koji nadilaze njihovo vrijeme. Radije su probleme rješavali točkasto. Učinak je bio takav da kada sam ja prije dvije godine u resor dobio izgradnju komunalne infrastrukture, nije bio pokrenut niti jedan proces rješavanja problema tih dominantnih gradskih pravaca, kaže pročelnik.
Koje su ulice ‘u igri’
Kao dominantne pravce navodi Vukovarsku ulica od groblja prema istoku, te Put Mostina kao sjevernu prometnicu koja započinje u Dujmovači i ispod akvadukta uz Dračevac prema istoku uz Karepovac do TTS-a.
– To je izuzetno važna prometnica koje danas postoji kao jako skromna, i to samo u dijelovima, ali je planirana kao glavna gradska prometnica. Tu je i treća prometnica, Bračka ulica s poprečnim spojevima Lovrinačke i put Kamena. To je pet dominantnih gradskih pravaca koje niti jedna gradska vlast nije započela. Osim puta Kamena koji je u jednom, sjevernom djelu imao lokacijsku dozvolu koja je skoro istekla pa je ‘spašena’ pokretanjem postupka izvlaštenja, navodi šef splitskog urbanizma.
Što je napravljeno
Dodaje je kako je prije približno godinu i pol dana pokrenut postupak izdavanja lokacije izrade idejnog projekta za izdavanje lokacijske dozvole kao osnovni preduvjet da se krene u postupak uređivanja imovinskih odnosa za te ceste.
– Ja sam navukao bijes javnosti nedavno kada sam na Gradskom vijeću rekao kako je riječ o projektu koji će biti gotov za 10 godina. S time da ću biti jako sretan ako svi ti pravci budu gotovi za 10 godina, kaže Vojković, te dodaje kako građani nisu svjesni kako je teško napraviti i prvi korak, dobiti pravomoćnu lokacijsku dozvolu.
– Svi vlasnici objekata i terena na trasi imaju pravu žaliti se na lokacijsku dozvolu što u pravilu i čine. Samo to je proces koji traje između 6 do 8 mjeseci. Slijedi postupak izvlaštenja s trase koji provodi županijski ured. S žalbenim rokovima na koje stranke imaju pravo i koje koriste, postupak izvlaštenja traje u prosjeku 5 godina, objašnjava.
Ne može brže ni uz državnu logistiku
Valja spomenuti, kaže, kako je postojala je ideja da ove koridore preuzmu Hrvatske ceste njihovom promjenom kategorije u državnu cestu. Sve kako bi postupak izvlaštenja išao brže. No, iskustvo je pokazalo kako ne postoji bitna razlika u trajanju postupka, pa se od toga odustalo.
– Dobar primjer za to je Zagorski put, od Pujanki prema Dujmovači. Tu smo situaciju pokušali riješiti promjenom kategorije 2019. godine. Dan danas, pet godina kasnije, projekt se nije pomakao s mjesta, još uvijek je u postupku izrada projektne dokumentacije. Odnosno nisu došli do koraka gdje državna cesta kao takva ostvaraju neku prednost, zaključuje Vojković.
Aktivirano gradilište pred tunelom Kozjak, Kinezi dovoze svoju operativu, uskoro probijanje portala, doznajte ovdje detalje.
