Velika urbana promjena između 4 rijeke: Na glavnoj gradskoj osi grade neboder i ruše kolodvor

Glavna gradska os Karlovca već dugo ne funkcionira kako treba. Prilaz Većeslava Holjevca služi kao glavna prometnica u zoni koja stoga postaje preopterećena te iz ove zone tjera pješake i bicikliste. Iz tog razloga, već neko vrijeme traži se arhitektonsko-urbanističko rješenje koje bi optimiziralo funkcioniranje grada. Nakon odabira najbolje arhitektonske ideje, preuređenje sad ide korak dalje.

U Karlovcu se već neko vrijeme ‘kuha’ potpuna transformacija glavne gradske osi. Zone ‘Nazorova’ i ‘Sarajevska’ oko glavnog gradskog raskrižja prilaza Većeslava Holjevca i Ulice kralja Tomislava treba optimizirati. Da bi se pronašlo kvalitetno urbanističko-arhitektonsko rješenje središnjeg dijela grada još u 2023. godini raspisan je natječaj, a projekt sada ulazi u posve novu fazu.

Središnja gradska os

U listopadu 2023. godine, objavljen je natječaj programa koji je izradio stručni tim u sastavu arhitekata Nikše Božića i Sandre Jakopec. Predmet natječaja bio je pronaći tvorce urbanističko-arhitektonskog rješenja za izgradnju središnjeg dijela glavne gradske osi, za što je predviđena dodjela nagrada u tri grupe, po cjelinama.

Zatim je u svibnju prošle godine objavljeno koja ideja je ocijenjena kao najoptimalnija te će kao takva biti i usvojena. Za uređenje tri zone, odnosno užih zona ‘Sarajevske’ i ‘Nazorove’ i šire zone prostornog obuhvata odabran je koncept grupe autora Vedrana Pedišića, Stipe Gašpara, Maje Benković, Gordane Gregurić Miočić, Ericka Velasca Farrere i Martine Petrač. Navedeni su autori ponudili svoju viziju navedenog prostora, kako za projektiranje stambeno-poslovne zgrade i garaže, tako i za uređenje javnih površina i sadržaja, a kao prvoodabrani nagrađeni su s iznosom od 33.720 eura za obuhvatno rješenje.

Novo mjesto za kolodvor

Prostor za koji su ponudili svoju viziju, napominjemo, trenutno je prometno iznimno opterećen i tu se nalazi i gradski autobusni kolodvor, a smatra se kako bi se intervencijama u prostoru optimizirao promet i omogućilo bolje kretanje pješaka. Odabrana arhitektonska ideja koja predlaže promjenu u sve tri zasebne zone počiva na nekoliko glavnih urbanističkih postavki, točnije projektnih rješenja.

Kao rezultat svojih promišljanja ovog prostora, prvonagrađeni autori u Nazorovoj su postavili su neboder, dok su promet integrirali povezivanjem Sarajevske i Nazorove ulice pravocrtnim koridorom za pješake. Pritom su ‘srušili’ postojeći autobusni kolodvor i premjestili ga na stranu željezničkog kako bi se ostvarila integracija dviju vrsta prometa. Njihova ideja je da kolodvor bude jedan, s autobusima na nižoj, a vlakom na višoj, gornjoj razini.

S druge pak strane na mjestu nekadašnjeg autobusnog kolodvora, uz glavnu prometnu transverzalu, grad bi dobio slobodnu površinu. Ovu parcelu autori ipak ne bi ostavili ‘praznom’, već smatraju da bi se na njoj mogao izgraditi niz građevinskih jedinica poslovno-stambenog sadržaja.

Pod vijaduktom lokali

Taj niz, opisuju u svom rješenju, bio bi u dijalogu sa postojećom stambenom strukturom sjeverno od nove gradske vertikale. Pritom vrijedi spomenuti kako bi uređenje partera obje strane prožimale zelene plohe hortikulturnog uređenja s izgrađenim volumenima.

Od konkretnih intervencija, u zoni A koja je vidljiva na karti, pored novog tornja, zamislili su podzemni prelazak na jugozapadnu stranu prema kolodvoru i garaži, odnosno prema tržnici i trgovačkoj zoni. Nadalje, područje zone B1 uz zatečene stambene lamele strukovno bi se razdijelilo, pri čemu bi se vodilo računa da se postojeći prodori kroz građevine rezerviraju dominantno za pješake. Na koncu, u zoni B2, smatra se da bi objedinjavanje karlovačkih kolodvora povećala frekventnost novoplaniranih lokala pod mostom, točkasto postavljenih na mjestu stupova vijadukta.

Sve odobrili vlasnici

Promjena urbanog tkiva kako je zamišljena u arhitektonsko-urbanističkom rješenju trebala bi dugoročno utjecati na razvoj i kvalitetu grada. Nakon što su arhitekti rekli svoje i ponudili ideju za uređenje ovog prostora da bi se u njemu optimiziralo kretanje pješaka, biciklista i vozila, kreće druga etapa realizacije, što je obilježeno nedavnim potpisivanjem važnog sporazuma.

Sporazum o međusobnoj suradnji potpisali su Grad Karlovac i investitor, tvrtka Mešić com, vlasnik zemljišta unutar obuhvata urbanističko-arhitektonskog natječaja. Stvoreni su tako novi uvjeti za nastavak realizacije projekta.

U drugoj etapi projekta slijedi izrada Urbanističkog plana uređenja (UPU), neophodne izrade projektno-tehničke dokumentacije za uređenje javnih površina, izgradnju podzemne javne garaže i drugih sadržaja u zoni ‘Nazorova’, kao i za uređenje trga uz tržnicu i javne garaže u drugoj zoni, ‘Sarajevska’. U planu je i izrada projektno-tehničke dokumentacije za podizanje novog ‘Centra Nazorova’, koju također financira spomenuti investitor.

Duga je povijest tornja

Podsjećamo, projekt vezan uz križanje Prilaza Većeslava Holjevca i Ulice Kralja Tomislava za koji se trenutno čini kako polako, ali sigurno ‘klizi’ prema mogućnoj realizaciji, niz godina prostor je izazova u gradu. Upravo stoga što se ne radi o jednom problemu, već njih više, zatražena je izvedba cjelovitog rješenja.

Riječ je o neodržavanom, a opet krucijalnom dijelu grada koji povezuje Zvijezdu i Novi centar. Upravo na tom prostoru godinama svako toliko izroni ideja o stambeno-poslovnom centru, koju bi, prema najnovijoj arhitektonskoj ideji zamijenio neboder od 20 katova.

Ovdje pogledajte kako bi po novome trebala izgledati vizura zagrebačke Ulice Vjekoslava Heinzela.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.