HAC kreće u pregled kolnika na 24 čvorišta važnih autocesta: Oštećenja i nedostatke kolnika 'snimat' će iz automobila

Hrvatske autoceste nastavljaju s važnim projektima održavanja kolnika, a na ‘dnevnom redu’ je glavni pregled kolnika krakova čvorišta na autocestama A1, A6 i A7, vrijedan 35.000 eura, koji je povjeren tvrtki Contech. Pregled će obuhvatiti ukupno 24 čvorišta, od kojih ih je najviše na A6. Stručni tim provest će detaljan vizualni pregled kolnika iz vozila, a u novije vrijeme i automatiziranim vozilom s kamerama i senzorima, uz mjerenje uzdužne i poprečne ravnosti, hvatljivosti i makroteksture. Cilj pregleda je ocijeniti stanje kolnika, identificirati oštećenja i pukotine te pripremiti preporuke za popravke i sanacije, osiguravajući sigurnost i dugovječnost prometnica.

Turistička sezona je iza nas, a HAC ne namjerava ‘usporiti’ svoj tempo. Na autocestama se provode brojni projekti održavanja i sanacije kolnika, a jedan od zanimljivijih i važnijih poslova je glavni pregled kolnika krakova čvorišta na autocestama A1, A6 i A7, vrijedan 35.000 eura, koji je povjeren tvrtki Contech. Pregled obuhvaća ukupno 24 čvorišta i ima za cilj osigurati sigurnost, kvalitetu i dugovječnost prometnica.

Na autocesti A1 pregled će se provoditi na čvorovima Donja Zdenčina, Jastrebarsko, Karlovac, Novigrad, PUO Vukova Gorica i Bosiljevo I, dok su na A6 obuhvaćeni čvorovi Vrbovsko, PUO Kupjak, Ravna Gora, Delnice, Vrata, Oštrovica, Kikovica, Čavle i Orehovica. Na A7 pregled će obuhvatiti četiri čvora: Hreljin, Šmrika, Krk i Križišće.

Glavni pregled kolnika uključuje detaljan vizualni pregled stanja kolnika uz korištenje specijalizirane opreme. Utvrđuju se vrste, položaj i opseg oštećenja i pukotina, a provode se i nerazorni ispiti za procjenu sastava i svojstava materijala kolničke konstrukcije. Pregled obuhvaća i mjerenje uzdužne i poprečne ravnosti, hvatljivosti te makroteksture završnog sloja.

Pregled se vrši iz vozila

Tim stručnjaka, zaposlenih u specijaliziranim organizacijama ili vanjskim suradnicima, provodi vizualni pregled iz vozila u vožnji pri preporučenoj brzini od 10 km/h kako bi se oštećenja precizno uočila. Zbog razlike u brzini u odnosu na tekući promet, potrebno je posebno paziti na sigurnost. Promatranje se provodi na odsječcima od 100 metara, a promjene se bilježe zasebno za svaki odsječak.

U novije vrijeme sve češće se koristi automatizirano prikupljanje podataka putem vozila opremljenog kamerama i senzorima, koji bilježe i analiziraju stanje kolnika. Ovaj način omogućuje brže, sigurnije i objektivnije prikupljanje informacija te računalnu obradu podataka. Oštećenja se tada unose direktno određivanjem pozicije i geometrijskih veličina iz videozapisa.

Izvještaj sadrži opis pregledanih dionica, vrstu i stupanj uočenih oštećenja, veličinu zahvaćenog područja, fotografije te grafičke prikaze lokacija oštećenja i provedenih istražnih radova. Cilj je izraditi nedvosmislene zaključke o uočenim oštećenjima, ocijeniti stanje pojedinih elemenata i kolnika u cjelini, procijeniti učinkovitost dosadašnjeg održavanja te predložiti daljnje mjere i popravke. U izvještaju se navode popisi sanacija s procjenom troškova, opsegom radova i preporučenim rokovima te prijedlog termini za sljedeći pregled. Pregled izvedenog kolnika također služi za utvrđivanje eventualnih nedostataka nastalih tijekom gradnje, prepoznavanje nepovoljnih konstrukcijskih rješenja i procjenu mogućih izvora budućih oštećenja, čime se definira ‘referentno stanje’ građevine.

Vizualni pregled i mjerenje ravnosti

Vizualni pregled provodi se iz vozila, a poželjno je koristiti automatizirano vozilo s ugrađenom opremom za snimanje i bilježenje podataka, što omogućuje računalnu analizu i objektivan pregled stanja. Tijekom pregleda bilježe se sva uočena oštećenja završnog sloja, poput odvajanja ili otkidanja habajućeg sloja, udarnih rupa i zakrpa, te evidentirani popravci i mrežaste, uzdužne i poprečne pukotine. Na temelju prikupljenih podataka izrađuje se stručni zaključak o vrsti, opsegu i ozbiljnosti oštećenja.

Ravnost kolnika određuje se analizom geometrije završnog sloja, ispitujući valove, udubljenja i grebene u uzdužnom i poprečnom smjeru. Uzdužna ravnost izražava se pomoću međunarodnog indeksa IRI (International Roughness Index), dok se poprečna ravnost mjeri dubinom kolotraga RD (Ruth Depth). Na temelju mjerenja određuju se prosječna i maksimalna ravnost na pojedinim segmentima, a lokacije koje nepovoljno utječu na sigurnost prometa označavaju se tablično i grafički. Zaključuje se stručna ocjena ravnosti za svaki čvor.

Mjerenje hvatljivosti i makroteksture

Hvatljivost kolnika procjenjuje se pomoću koeficijenata trenja – SFC (Sideways Friction Coefficient) i LFC (Longitudinal Friction Coefficient). Na temelju dobivenih podataka izrađuje se grafički prikaz lokacija gdje hvatljivost odstupa od sigurnosnih standarda, uz stručni zaključak o stanju svake ispitane dionice.

Makrotekstura se mjeri radi određivanja prosječne dubine profila MPD (Mean Profile Depth), što pokazuje mikrohrapavost površine i utjecaj na prianjanje kotača uz kolnik. Rezultati se prikazuju tablično i grafički, s označenim lokacijama gdje makrotekstura nepovoljno utječe na sigurnost vožnje. Na kraju se donosi stručni zaključak o stanju makroteksture za svaki pojedini čvor.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.