Napokon kreće izgradnja milijunske dalmatinske šetnice: Nakon godina čekanja, spojit će se legendarna naselja

Otok Prvić uskoro će dobiti modernu šetnicu koja će spojiti naselja Prvić Luka i Prvić Šepurine, u sklopu projekta ‘Putevima zajedništva’ vrijednog preko 2,3 milijuna eura. Grad Vodice je, uz podršku EU fondova i državnih institucija, izabrao izvođača radova iz Zadra, a ugovor je vrijedan gotovo 1,85 milijuna eura. Šetnica je dosad djelomično izgrađena, no sada će prvi put biti sustavno dovršena. Riječ je o jednoj od najvećih investicija na otoku u posljednjih nekoliko desetljeća.

Jedan od najljepših otoka šibenskog arhipelaga – Prvić, dobit će šetnicu vrijednu više od 2,3 milijuna eura, a sada je taj projekt dobio i epilog. Naime, kako se pohvalio Grad Vodice na svojim službenim kanalima, izabran je izvođač radova i sve je spremno za početak. Naime, riječ je o kompaniji Sub Mision iz Zadra, a ugovor je vrijedan 1.844.336,15 eura. Projekt izgradnje šetnice između Prvić Luke i Prvić Šepurine nosi simboličan naziv ‘Putevima zajedništva’, a njime će se napokon povezati ova kultna otočna naselja.

Otok Prvić, koji administrativno pripada Gradu Vodicama, time dobiva jednu od najvećih pojedinačnih investicija u posljednjih nekoliko desetljeća. Projekt je financiran sredstvima iz Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027., koji proizlazi iz Teritorijalne strategije razvoja otoka Šibensko-kninske županije, a dodatno je podržan od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te SAFU-a.

Postojeće stanje

Šetnica koja bi povezivala Prvić Luku i Prvić Šepurine već je djelomično oblikovana, ali nikada nije sustavno dovršena. Dosadašnji radovi uključuju trasiranje i djelomičnu izgradnju s obje strane otoka – sa strane Luke i sa strane Šepurine, ali bez potpune povezanosti.

S lukinske strane šetnica prolazi kroz područje uz postojeće kuće, gdje je podignuta na visokim stijenama, dovoljno udaljena od mora da ju ne ugrožavaju visoke plime i valovi. Hodna površina je betonirana, a na morskoj strani izvedeni su potporni zidovi od priklesanog kamena. U tom dijelu postavljena je i javna rasvjeta, dok je betonski porub izveden samo s kopnene strane, bez zaštitne ograde prema moru.

Dalje prema sredini trase, staza prelazi u zemljani put sa slojem šljunka i instalacijama za vodovod i rasvjetu. Taj dio je tehnički i estetski neuređen, s ispucalim betonom i neujednačenim potpornim zidovima. Zbog blizine mora i niskog terena, prijeti opasnost zapljuskivanja same staze tijekom olujnih valova.

S druge strane, uz stazu su improvizirano betonirane površine za sunčanje i privezišta brodica, koje se vizualno već dobro stapaju s okolišem. Nastavak šetnice prema Šepurini donosi nove izazove – niski teren, nestabilne potporne zidove i neadekvatnu zaštitu od mora.

Hodna površina i potporni zidovi

Nova hodna površina predviđena je kao kombinacija šljunka, stabilizacijskih rešetki i geotekstila, čime će se osigurati čvrstoća i dugotrajnost staze. Rešetke su projektirane s nosivošću do 450 t/m², kako bi izdržale i prolaz vatrogasnih i komunalnih vozila. Cijeli sustav je postavljen na sloj pijeska i nabijene podloge od kamena granulacije 0 – 32 milimetra.

Potporni zidovi prema moru gradit će se bez dubokih temelja jer se oslanjaju na prirodne kamene stijene. Kombinacija kamena i betona (C25/30) izvodit će se s nagibom od 5 stupnjeva radi dodatne stabilnosti. Na morskoj strani zidova ostavljaju se otvorene fuge, dok će se s kopnene strane nasuti beton u debljini 20 centimetara koji služi kao dodatna ojačanja.

Na unutarnjoj strani šetnice gradit će se kameni porub koji zatvara hodnu plohu. U dijelovima gdje šetnica prolazi uz kuće, hodna površina će biti klasično betonirana, uz zadržavanje vidljivih kamenih rubova, s protukliznom obradom metlom.

Rekonstrukcija zidova prema poljima

Velik dio trase šetnice prati stare suhozide koji su nekad odvajali obradiva polja i vrtove od obale. Danas su ti zidovi uglavnom urušeni, djelomično uklonjeni ili ozbiljno oslabljeni. Projektom je predviđena njihova rekonstrukcija u izvornom stilu, koristeći kamen pronađen na lokaciji.

Radove će izvoditi stručni majstori suhozida, a predviđena je i suradnja s lokalnim udrugama koje njeguju tradicionalno zidarstvo. Svaki zid koji prijeti urušavanjem bit će demontiran i ponovno izgrađen. Prije početka radova izrađuje se uzorni komad zida, koji projektant mora odobriti. Zbog različite građe suhozida – od nepravilnog kamenja do pravilnih redova, rekonstrukcija će se izvoditi po uzoru na zatečeno stanje, a gdje bude potrebno, nabavljat će se dodatni kamen iz lokalnih izvora u dogovoru s vlasnicima parcela.

Postojeća ‘mula’ i pristup obali

Uzduž planirane trase nalaze se brojna improvizirana pristaništa (mula) koja su danas u lošem i derutnom stanju. Zbog njihove tehničke zapuštenosti i činjenice da su izgrađena bez plana, njihov popravak nije dio ovog projekta, već će se riješiti kroz poseban projektni elaborat u budućnosti.

Kako bi se omogućio siguran silazak prema moru, osobito u dijelovima gdje šetnica nije uz prirodne stijene, planirana je izgradnja stepeništa koje vode do plićaka. U pojedinim zonama nasipat će se krupni kamen (50 – 80 milimetara), koji će s vremenom prirodno oblikovati valovi. Na područjima s prirodnim hridima, osobito uz Prvić Luku, šetnica omogućuje direktan pristup s hodne plohe prema postojećim sunčalištima i stijenama, čime se dodatno potiče rekreativna i turistička upotreba.