Sada je sigurno, Zagreb će dobiti novu obilaznicu! Koridor će biti dug čak 95 kilometara

Zagrebačka obilaznica uskoro bi mogla dobiti veliko prometno rasterećenje kroz gradnju potpuno nove, 95 kilometara duge južne obilaznice koja će zaobići grad s juga. U tijeku je natječaj za izradu studijske dokumentacije, a sama priprema mogla bi potrajati do dvije godine. Nova trasa povezat će autoceste A2, A3, A1 i A4, čime se želi izmjestiti tranzitni promet izvan Zagreba. Paralelno se planira i dogradnja postojećeg koridora A3 dodatnim trakom te gradnja novih čvorova i rotora za poboljšanje protočnosti.

Takozvana Zagrebačka obilaznica, najprometnija u državi, uskoro bi mogla dobiti dodatno prometno rasterećenje. Iz Hrvatskih autocesta su nam još u veljači potvrdili plan nadogradnje postojećeg koridora dodatnim prometnim trakom, a radovi bi uključivali uklanjanje postojećih i izgradnju novih objekata duž predviđene trase. U svibnju nam je potvrđena i vijest o izgradnji potpuno nove obilaznice, što dodatno naglašava razmjere planiranih promjena.

Projekt sada ulazi u novu fazu – u sustavu javne nabave raspisan je natječaj za izradu studijske dokumentacije za izgradnju nove obilaznice Zagreba, vrijedne 700.000 eura. Kako je već ranije potvrđeno, nakon izbora izvođača, priprema dokumentacije mogla bi potrajati i do dvije godine. Nova obilaznica bit će 95 kilometara dugački koridor koji će se protezati od spoja na autocestu A2 zapadno od Zagreba do spoja na autocestu A4 istočno od grada.

Pozadina priče

Zagreb je najvažnije prometno čvorište u Hrvatskoj i polazišna točka većine daljinskih cestovnih pravaca. Zbog složenosti prometne situacije, u prometnim strategijama već je ranije zamišljen južni koridor obilaznice koji bi omogućio kontinuirani tranzitni promet bez ulaska u grad. U Prostorno-prometnoj studiji izrađenoj 2007. godine analiziran je upravo taj južni koridor nove obilaznice, s ciljem izmještanja tranzitnog prometa izvan gradske jezgre.

Prema idejnom rješenju iz 2007., trasa nove obilaznice počinjala bi u čvorištu Luka, gdje bi se tranzitni promet odvajao od autoceste A2, dok bi promet prema Zagrebu koristio postojeću trasu. Koridor bi dalje prolazio zapadno od Zaprešića, prelazio Savu, nastavljao prema čvorištu Gradna, a potom kroz tunel južno od Svete Nedelje stizao do Rakovog Potoka. Odatle bi se usmjeravao jugoistočno, presijecao autocestu A1 u čvorištu Horvati, te preko čvorišta Mraclin i Rakitovec, prelazio kanal Sava-Odra, rijeku Odru i Savu.

U konačnici bi dolazio do čvorišta Ivanić Grad, povezivao se s autocestom A3 te završavao na sjeveru, kod Svete Helene i spoja s autocestom A4. Nakon izrade prostorno-prometne studije, na zahtjev grada Zaprešića, koridor je djelomično izmijenjen – početak dionice pomaknut je južnije, što je uneseno u Prostorni plan Zagrebačke županije.

Nova studijska dokumentacija

Na temelju postojećih idejnih rješenja, podataka iz ranijih studija i prostornih planova, potrebno je izraditi novu studijsku dokumentaciju koja će obuhvatiti sve aktualne okolnosti u prostoru. Ova dokumentacija mora analizirati planirani koridor, mogućnosti njegovog povezivanja s mrežom autocesta u Hrvatskoj i cestovnom infrastrukturom šireg zagrebačkog područja.

Analiza će uključiti i procjenu postojećeg stanja izgrađenosti, budući da su u međuvremenu na planiranom koridoru izgrađeni novi objekti. S obzirom na planirani željeznički koridor za međunarodni promet, koji se također nalazi u blizini, sve aktivnosti morat će se koordinirati s Hrvatskim željeznicama. Predviđena je izrada varijantnih rješenja za čvorišta, usklađenih s novim sustavom naplate cestarine, kao i s trasom željezničke pruge.

Idejno rješenje s procjenom troškova izgradnje

Nova autocesta podijeljena je u tri dionice – od spoja na A3 do A1 (Horvati), od Horvati do Ivanić Grada te od Ivanić Grada do Svete Helene. Idejno rješenje obuhvaća razradu postojećih koncepata i njihovo usklađenje s koridorima iz prostornih planova te s Master planom prometnog sustava Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Za sve faze bit će izrađena procjena troškova.

Trasa će se prilagoditi svim izmjenama u odnosu na Prostorni plan, koristeći novu ortofoto podlogu s prikazom trenutačne izgrađenosti. Predviđena je izrada tri varijante normalnog poprečnog profila, temeljena na prometnim prognozama i modelima.

Rješenje će uključiti analizu trase autoceste, čvorišta, spojnih cesta, objekata i tunela, putnih prijelaza, hidrogeoloških uvjeta, izmještanja i izgradnje instalacija, sustava odvodnje te zaštite od buke. Bit će izrađen i digitalni model reljefa, a za odabranu varijantu i vizualizacija namijenjena javnosti.

Analiza prostornih planova i prometni model

Analizom postojećih prostornih planova utvrdit će se potreba za njihovim izmjenama i dopunama, ovisno o optimalnom idejnom rješenju. Sva komunikacija s nadležnim upravnim tijelima bit će planirana u svrhu usklađenja prostornih planova. U slučaju potrebe za izmjenama trase, u dogovoru s investitorom podnijet će se zahtjevi za izmjene i/ili dopune planova.

Vrijeme trajanja postupaka usvajanja izmjena neće se računati u ukupni rok od godinu dana, predviđen za izvršenje projektnog zadatka. Istovremeno, izrađuje se prometni model s prognozama prometa, koji će poslužiti kao osnova za izbor optimalnog idejnog rješenja i podloga za studiju izvedivosti.

Elaborat procjene utjecaja na okoliš i prethodna studija izvedivosti

Procjena utjecaja na okoliš bit će provedena u obliku elaborata kojim se utvrđuje potreba za formalnim postupkom procjene. Sama provedba upravnog postupka nije predmet ovog dijela usluga. Izradit će se elaborati s prethodnim ocjenama prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ocjenom utjecaja na vodna tijela, analizom njihova stanja i prijedlozima mjera.

Prethodna studija izvedivosti sadržavat će analizu troškova i koristi te može poslužiti kao podloga za prijavu projekta za sufinanciranje iz EU fondova. Bit će izrađena u skladu sa smjernicama Europske komisije, obuhvaćajući tehničke, gospodarske, financijske, institucionalne, okolišne, sociokulturne i rodno osjetljive aspekte.

Što je s dogradnjom i ostalim projektima?

Projekt rekonstrukcije postojeće zagrebačke obilaznice, autoceste A3, nastavlja se paralelno s planiranjem nove južne obilaznice. Dogradnja dodatnog voznog traka planirana je duž cijele trase od čvora Zagreb Zapad do čvora Zagreb Istok, ukupne duljine 26 kilometara. Za dionicu Zagreb Zapad – Jankomir, tijekom srpnja planirano je podnošenje zahtjeva za lokacijsku dozvolu, nakon čega bi trebao uslijediti i natječaj za građevinske radove i opremanje.

Do kraja godine očekuje se pomak i na dionici Lučko – Zagreb, gdje je također planirano podnošenje zahtjeva za lokacijsku dozvolu, dok se izrada daljnje dokumentacije predviđa u 2026. godini. Uz rekonstrukciju postojećih prometnica, na raskrižju kod Svete Helene gradit će se novi rotor s pet krakova. Također, u skladu s izmjenama Prostornog plana Zagrebačke županije, na inicijativu lokalnih jedinica i ŽUC-a, na autocesti A4 planiran je novi čvor Paukovec, koji bi trebao pridonijeti rasterećenju prometa u okolnim naseljima poput Paukovca, Banjeg Sela, Hrebinca i Brckovljana.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.