Istra zaštitila 62 hektara zemljišta uz more, ovdje više nema građenja za turizam

Uoči završetka aktualnog mandata Grad Umag održao je posljednju sjednicu Gradskog vijeća na kojoj su usvojene ključne odluke za dugoročan i pozitivan utjecaj na razvoj grada. Među usvojenim odlukama svakako se ističu izmjene u Prostornom planu koje se odnose građevinsko područje uz samu obalu. Ukupno 62 hektara zemljišta uz obalu bit će zaštićeno od daljnje gradnje, čime će se osigurati očuvanje vrijednih i osjetljivih ekoloških zona.

U Istri je proteklih godina zamijećeno kako broj bespravnih objekata raste, a pojedina područja bila su posebno ugrožena. Tako su u petogodišnjem razdoblju od 2019. godina obavljena 2.344 inspekcijska nadzora, te je pokrenuto čak 1.325 inspekcijskih postupaka zbog povrede propisa u području gradnje.

Posebno je kritično na području Grada Umaga iz kojega su odlučili smanjiti građevinsko područje uz obalu. I to za 62 hektara.

Zabrana gradnje

Naime, izglasano je smanjenje građevinskog područja turističke namjene uz obalu za 35 hektara, kao i dodatna prenamjena ukupno 27 hektara područja uz more u zonu rekreacije kao značajan korak prema očuvanju prirodnih resursa i okoliša. Tako će izglasanom odlukom ukupno 62 hektara zemljišta uz obalu biti zaštićeno od daljnje gradnje, čime će se osigurati očuvanje vrijednih i osjetljivih ekoloških zona za buduće generacije.

– Ova izmjena Prostornog plana usmjerava razvoj grada u održivom smjeru, s naglaskom na očuvanje prirodnih ljepota Umaga, koji se time profilira kao destinacija koja uvažava i štiti svoje ekološke resurse. Kao i,  istovremeno, omogućuje razvoj turizma na način koji neće ugroziti okoliš, poručuju iz Grada Umaga.

Bespravna gradnja

U pozadini ove odluke stoji dugogodišnji umaški problem – bespravna gradnja, posebno uz more. Podsjetimo, iz Grada Umaga su u ožujku 2024. godine uputili Državnom inspektoratu i javnosti očajnički vapaj jer je zamijećeno kako se na području tog grada stihijska gradnja ne zaustavlja.

Kao najveći problem istaknuto je 8 kilometara obale koju su pojedinci, u velikom broju stranci, tada uzurpirali. Osim 8 kilometara okupirane obale koju su prisvojile privatne osobe i tako zapriječile prolaz građanima, bila su uzurpirana i poljoprivredna i šumska područja u zaleđu. Tada je na području naselja Seget, Babići, Ravne doline, Crveni Vrh, Kanal-Babići i Lovrečice ukupno obavljen 231 nadzor nakon čega su izdana 124 rješenja za rušenje, uglavnom stranim državljanima, vlasnicima nezakonitih građevina. No, bez obzira na ovo, od bespravne gradnje se ne odustaje.

Doznajte ovdje sve o valu obnove pročelja u Poreču.