Nikša Božić: Novi GUP Zagreb će učiniti zelenijim u borbi s klimatskim promjenama

Glavni urbanistički plan će po prvi put nakon 2016. godine dobiti svoje izmjene. Riječ je o važnom dokumentu čije promjene imaju tri cilja. Jedna se tiče javnog interesa i javne potrebe, što se odnosi na gradnju objekata koji su od društvenog interesa, poput škola i vrtića. Druga izmjena želi učiniti Zagreb još ‘zelenijim’ gradom u borbi protiv klimatskih promjena. U okviru trećeg cilja se zapravo preispituju planska rješenja. O svemu tome je u novom bauštela.hr podcastu govorio ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba, arhitekt i urbanist Nikša Božić.

Nakon dugih osam godina došlo je vrijeme za izmjenu GUP-a Grada Zagreba. U vidu izmjena postoje i tri cilja koja se odnose na ‘zeleniji’ Zagreb, izgradnju društvenih objekata od javnog interesa te izmjena urbanih pravila uvjetogradnje. Više o tome rekao je Ardijanu Karlu Gashiju u bauštela.hr podcastu ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba, arhitekt i urbanist Nikša Božić.

Prvi cilj odnosi se na javni interes i javne potrebe

Ističe se važnost područja gdje nedostaje javnih i društvenih sadržaja, a planirane su i nove zone društvene namjene poput vrtića i škola.

– Sustavno smo analizirali područja gdje nedostaje javnih i društvenih sadržaja. I tu nam je jako pomogla suradnja s Vijećima gradskih četvrti i planiran je cijeli niz novih zona javne i društvene namjene, za izgradnju škola, vrtića, ali i drugih sadržaja javne i društvene namjene, i to prvenstveno u onim dijelovima grada gdje ubrzanu izgradnju stambenih sadržaja nije pratila izgradnja javnih i društvenih sadržaja, pojasnio je Božić.

Zagreb je ‘zelen’, ali može biti još ‘zeleniji’

U okviru drugog cilja planiran je ‘zeleniji’ Zagreb koji po tom pitanju dobro kotira među drugim europskim metropolama.

– Mi smo stvarno pošli od toga da Zagreb je jedan od najzelenijih europskih gradova, ali stvar može biti i bolja. Isto tako smo sustavno planirali parkove, odnosno javne zelene prostore u onim područjima gdje oni nedostaju. Recimo, afirmirali smo potoke, više ne planiramo zatvaranje, odnosno kanaliziranje potoka. Ima cijeli niz drugih planskih rješenja, istaknuo je Božić. 

Istaknuo je i problem betonizacije te da je u okviru ovog cilja bitna borba protiv klimatskih promjena da se ne bi dogodile neželjene posljedice poput poplava na hrvatskoj obali ili u bosansko-hercegovačkoj Jablanici. 

– Volim reći u okviru ovog cilja, borba protiv utjecaja klimatskih promjena započinje na pojedinačnoj čestici. Mi smo sustavno povećali onaj minimum prirodnog terena koji je potrebno ostvariti na pojedinu česticu, jer imali smo urbana pravila gdje je bilo moguće 100 posto sagraditi i betonirati česticu. I onda se čudimo poplavama kakve smo imali i mi u Zagrebu, ili smo imali, evo sada prije nekoliko dana, ove nesretne i u Bosni i kod nas na obali, dodao je ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba. 

Treći cilj kao preispitivanje planskih rješenja

– U okviru ovog trećeg cilja smo sustavno izmijenili urbana pravila uvjetegradnje, ali i neka rješenja koja su dovodila do nereda u prostoru. Smatramo da u nekim predjelima grada stvarno više nemamo obilježja održivog prostornog razvoja, to nema ni obilježja nekakvog elementarnog sklada, što bi se očekivalo od prostora kojeg osmišljavate planski, rekao je Božić. 

Na taj način bi se ostvario uravnoteženi urbanistički razvoj grada. Grad želi što prije riješiti prostorni ‘nered’ koji je ostavio zastarjeli GUP, a mijenjat će se i terminologija. Nažalost, neki dijelovi grada nisu planski izgrađeni što je veliki urbanistički problem.

Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, Youtubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta. Cijelu epizodu podcasta i razgovor našeg voditelja i arhitekta Ardiana Gashija s ravnateljem Zavoda za prostorno planiranje Grada Zagreba, arhitektom i urbanistom Nikšom Božićem pogledajte ovdje.