Traži se izvođač za veliki projekt uređenja uz pulsku Arenu, sve je započelo još prije dva stoljeća

Nastavlja se uređenje površina oko pulske Arene. Riječ je o velikom projektu u sklopu kojega se uređuju pješačke plohe, potporni zidovi terena, stubište uz Flavijevsku ulicu, ograda prema Amfiteatru, javna rasvjeta i generalna infrastruktura. Traži se izvođač radova koji će raditi prema odrednicama glavnog projekta Helene Sterpin iz Praksa, inženjerska zadruga za projektiranje, urbanizam i oblikovanje, Pula. Početak uređenja ovog prostora seže dva stoljeća unatrag, točnije 1816. godine kada je car Franjo I posjetio Pulu i ostao užasnut činjenicom da Arenu i prostor oko nje stanovnici koriste kao javni wc i prostor za ispašu ovaca.

S ciljem nastavka uređenja površina oko Arene, Grad Pula raspisao je javni natječaj za izvođenje radova uređenja dijela okoliša. Uređivat će se okoliš sjeverno od Arene, uz Flavijevsku ulicu na zapadu i stubišta prema Gladijatorskoj ulici na istoku, unutar kulturno-povijesne cjeline grada Pule koje je zaštićeno kulturno dobro rješenjem Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Početak radova očekuje se krajem listopada, rok za realizaciju projekta je 12 mjeseci.

Treba reći kako projekt ide u realizaciju unutar kulturno-povijesna cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 2012. godine, čime podliježe odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. U Generalnom urbanističkom planu Grada Pule, lokacija se nalazi unutar zaštićene povijesne jezgre, u sklopu bloka 59, u obuhvatu provedenog urbanističko arhitektonskog natječaja Trg Nimfeja – Ozad Arene.

Što će se raditi

Iz Grada Pule kažu kako se ovim projektom planiraju izvesti radovi kojim se uređuju pješačke plohe, potporni zidovi terena, stubište uz Flavijevsku ulicu, te ograda prema Amfiteatru. Kao i javna rasvjeta i uređenje infrastrukture.

Na lokaciji se po izvršenoj obnovi staza, stuba i zida prema Flavijevskoj, planira novo hortikulturno uređenje s postavom sustava za navodnjavanje, postava nove urbane oprema poput novih javnih klupa, javne česme s pitkom vodom te novih koševa za smeće.

Radovi će se izvoditi u skladu s glavnim projektom koji ovjerava glavni projektant, Helena Sterpin iz Praksa, inženjerske zadruga za projektiranje, urbanizam i oblikovanje, Pula. Početak radova očekuje se po okončanju postupka javne nabave koja je raspisana u Elektroničkom glasniku javne nabave (EJON).

Materijali i novi elementi

Prema natječajnoj dokumentaciji, pješačka ploha planira tako da će se postojeći sloj kamene kaldrme i asfaltne plohe ukloniti, te zamijeniti kontinuiranom kamenom kaldrmom prosječne debljine 15 centimetara, položena u sloj polusuhog morta. Potporni niski kameni zid uz autobusnu stanicu te uz početak pješačkih staza, na zapadnoj strani obuhvata, se planira rekonstruirati. Zid će se rekonstruirati materijalom istovjetnim originalu, u vapnenom mortu. Postojeći oštećeni kameni elementi te elementi s vidljivim pukotinama će se demontirati i zamijeniti novim kamenim elementima u površinskoj obradi koja je što sličnija postojećim kamenim elementima.

Stubište kojim se sjeverni krak šetnice povezuje s Flavijevskom ulicom prema autobusnoj stanici također će se rekonstruirati. Postojeće betonske stepenice će se zamjenjuju novim kamenim stubama. Nakon izvođenja infrastrukturnih radova koji obuhvaćaju nove instalacije, na području će se uvesti nova urbana oprema poput javnih klupa, javne česme s pitkom vodom, nove javne rasvjete i koševa za smeće. Nove klupe će biti napravljend u formi od punih monolitnih kamenih blokova.

Javni wc i prostor za ispašu ovaca

Skroman početak uređenja okoliša Amfiteatra može se pratiti od prve polovice 19. stoljeća kada se budi svijest o važnosti spomenika i potreba da se isti istraže i održavaju. Prijelomni trenutak događa se prilikom dvorskog putovanja Istrom u svibnju 1816. godine kada car Franjo I posjećuje Pulu i ostaje zadivljen bogatstvom rimske ostavštine, stoji u EJON-u. Svjestan potrebe da se suzbije propadanje i osigura obnova spomenika kao i njihova zaštita od raznih oblika devastacije, car naređuje hitan prijenos rimskih građevina u državno vlasništvo. Ipak sustavna zaštita svih kulturno povijesnih spomenika uspostavljena je tek 1850. kada je osnovano Središnje povjerenstvo za istraživanje i očuvanje arhitektonskih spomenika.

Konstantan problem predstavljalo je lokalno stanovništvo koje je Amfiteatar koristilo kao javni zahod, neovlašteno bi ulazili, koristili spomenik kao skladište, za ispašu ovaca i često ga pri tom oštećivali. Kao posljedica takvog odnosa prema spomeniku, počelo se ozbiljno razmatrati prijedlog zatvaranja istoga. Razmatrana su tri moguća rješenja; ograđivanje ogradom od kovanog željeza kakva se već koristila za zaštitu Augustovog hrama, ograde od kovanog željeza prema moru i zatvaranjem lukova drvenom rešetkom. Naposljetku Središnje se povjerenstvo odlučilo za kombinaciju kamenog zida sa stupovima i ograde od kovanog željeza.

Konstrukcija parka

Ispred Arene, između 1890 i 1893. formirao Valerijin park u spomen na austrijsku nadvojvotkinju Mariju Valeriju. U vrijeme kada je uređen, park je predstavljao vrhunac parkovne arhitekture toga doba u Puli. Čitav je perivoj bio zbirka topijarno šišanih geometrijskih oblika (kugle, kocke, kvadrata, stošci, polukugle) za što su korišteni lovor, bekovina, šimšir, kalina.

Staze su, za razliku od drugih povijesnih perivoja u Puli, bile pravilne i sjekle su se pod pravim kutom. Bile su pošljunčane i vodile su do središnjega platoa uz čiji su rub bile postavljene klupe. Staze su bile odijeljene od travnjaka niskom žicom napetom na stupiće. Suvišna voda odvodila se bočno postavljenim slivnicima koji su sprječavali odnošenje tucanika (sitnog šljunka) tijekom jačih kiša.

Sve je spremno za veliki projekt Pula Sjever, gotovo 6.000 stanovnika dobiva novu infrastrukturu, doznajte ovdje detalje.