Susjedi leže na zlatu i srebru! Bušotine su bogate mineralima, nalaze se na nekoliko lokacija, a eksploatacija ide dalje

Istočna Bosna ponovno se potvrđuje kao prostor bogat vrijednim rudama i plemenitim metalima. Kanadska kompanija Terra Balcanica Resources objavila je otkriće novih slojeva zlata na lokalitetu Brezani, čime je dodatno prošireno već poznato mineralizirano područje. Rezultati istraživanja pokazuju da se zlato i srebro nalaze relativno plitko, što otvara prostor za daljnja istraživanja i potencijalnu eksploataciju.

Nije novost da zemlje bivše Jugoslavije leže na geološki iznimno zanimljivom području bogatom rudama i mineralima, a Bosna i Hercegovina u tom se kontekstu posebno ističe. Sada je stigla i ‘svojevrsna’ službena potvrda tog potencijala. Kanadska tvrtka Terra Balcanica Resources, izlistana na burzama u Kanadi, Njemačkoj i SAD-u, objavila je kako su na lokalitetu Brezani u istočnoj Bosni i Hercegovini otkriveni novi slojevi koji sadrže zlato. Time je mineralizirana zona proširena za dodatnih 170 metara.

Na dubini od svega 12 metara izmjereno je 0,43 grama zlata po toni stijene. Iako ta količina sama po sebi ne govori o isplativosti eksploatacije, važna je činjenica da zlato nije pronađeno izolirano te da se nalazi relativno blizu površine. Uz zlato su potvrđeni i slojevi sa srebrom te drugim metalima.

Istraživanja su pokazala da se zlato pojavljuje duž linije sjever-jug u zoni dugoj oko 850 metara, koja još uvijek nije u potpunosti istražena. Kompanija, koja posjeduje 90 posto udjela u projektu Viogor–Zanik, očekuje dodatna otkrića na tom području. Lokalitet Brezani nalazi se svega 8,4 kilometra južno od rudnika Mineco Ltd. Sase, koji godišnje proizvodi oko 330.000 tona koncentrata olova, cinka, srebra i zlata.

Plitka mineralizacija i prisutnost srebra

Prema navodima kompanije, zlatna mineralizacija u Brezanima vezana je uz stijene koje su kroz geološku povijest bile izložene toplinskim i kemijskim promjenama. Jedna od bušotina presjekla je slojeve sa zlatom i drugim metalima u blizini kontakta različitih stijenskih masa, što je često povoljno okruženje za koncentraciju ruda.

Srebro je pronađeno u manjim žilama unutar stijena, ponajviše u sitnim pukotinama i fragmentima stijena cementiranima mineralima. U jednoj bušotini zabilježene su vrijednosti do 60 grama srebra po toni stijene, i to na dubini od samo šest metara. Sve upućuje na zaključak da se plemeniti metali nalaze relativno plitko i u više slojeva, što dodatno povećava interes za nastavak istraživanja.

Potencijal i povijesna rudarska tradicija

Osim Brezana, značajan potencijal pokazuje i lokalitet Čumavići. U trećoj fazi bušenja otkrivene su tri zone bogate metalima – Joseva, Čumavići Crest i sustav na Cumavici Ridgeu. Dosad su ondje potvrđeni cink, olovo, srebro i antimon, a minerali se pojavljuju u pukotinama stijena te u manjim žilama kvarca i kalcita. Na pojedinim mjestima te pukotine izlaze na površinu, a mineralizacija je ponekad vidljiva i golim okom.

Ova otkrića ne iznenađuju s obzirom na dugu rudarsku tradiciju istočne Bosne. Rudarenje je na tom području postojalo još u antičko doba, osobito tijekom rimskog razdoblja, kada su se eksploatirali olovo, srebro i željezo. Domavija je tada bila sjedište objedinjenog rudarskog distrikta Panonije i Dalmacije, smještenog na području nekadašnje Argentariae, odnosno šire regije današnje Srebrenice. Bogata nalazišta srebra bila su razlog rimskog interesa i osvajanja tog prostora, a čini se da podzemlje istočne Bosne i danas skriva značajne količine vrijednih metala.