Priuštivo stanovanje u Saboru: Stranci kupuju, domaći ludi za kratkoročnim najmom

Zakon o priuštivom stanovanju jedan je od ključnih dokumenata iz domene stambene politike u ovom mandatu Vlade RH. U ime predlagatelja predstavio ga je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, istaknuvši kako je riječ o krovnom zakonodavnom okviru koji proizlazi iz Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine.

Cilj zakona je povećanje ponude priuštivih stanova za najam i kupnju te stabilizacija tržišta nekretnina, osobito u kontekstu kontinuiranog rasta cijena. Uz ministra su u Saboru bili državni tajnik Željko Uhlir i ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike, kvalitetu stanovanja i komunalno gospodarstvo Tomislav Jukić.

• Ruševina iz ’91. postaje stambenjak: Stanovi za najam od 36 centi po kvadratu

Prema najavama, država u sljedeće četiri godine planira izgraditi i obnoviti više od 20 tisuća stanova i obiteljskih kuća, pri čemu se značajan dio odnosi na novogradnju i aktivaciju postojećeg stambenog fonda. Očekuje se da će zakon, zajedno s nizom pratećih propisa iz područja graditeljstva, porezne politike i najma, predstavljati temelj za dugoročno uređenje tržišta stanovanja.

Stranci i kratkoročni najam

Ministar Bačić istaknuo je kako se Hrvatska, kao i ostatak Europske unije, suočava s ozbiljnim izazovima priuštivog stanovanja. Podsjetio je da je krajem ožujka 2025. donesen Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine, kojim su analizirani postojeće stanje i ključni izazovi na tržištu.

Naime, kako je rečeno, nakon ulaska u EU, hrvatske su nekretnine postale atraktivne stranim kupcima, dok su brojni domaći vlasnici stanove usmjerili u kratkoročni najam i investicijske svrhe. Prema podacima koje je iznio Bačić, oko 40 posto nekretnina nije u funkciji stanovanja, a čak 25 posto je prazno, što dodatno smanjuje dostupnost stanova za dugoročni najam.

Što zakon donosi

Novi zakon predviđa snažniju ulogu jedinica lokalne i područne samouprave, uključujući i županije, koje će se prvi put aktivnije uključiti u stambenu politiku. One će moći osnivati javne ustanove, izrađivati lokalne programe stanovanja, ustupati zemljište, sufinancirati gradnju te prilagođavati prostorne planove. Također će surađivati s APN-om i, prema potrebi, oslobađati projekte plaćanja komunalnog doprinosa.

Predviđena je i izrada nacionalnog Programa priuštivog stanovanja koji izrađuje APN. Dok će lokalne jedinice donositi vlastite programe usklađene s potrebama stanovništva.

• U ovaj podravski gradić žele svi, a sada će 29.000 kvadrata najvrjednijeg zemljišta postati priuštivi stanovi

Uz gradnju novih zgrada, zakon uključuje i modele potpore za kupnju prve nekretnine, programe priuštivog najma, rekonstrukciju postojećih zgrada te gradnju obiteljskih kuća u urbanim i ruralnim sredinama.

Poseban naglasak stavlja se na aktivaciju praznih stanova bez potrebe za novom gradnjom, čime se želi brzo povećati ponuda na tržištu. Provedbu mehanizama koordinirat će APN uz financijsku potporu države i moguću participaciju lokalne razine, što bi, prema očekivanjima predlagatelja, trebalo donijeti vidljive pomake u dostupnosti stanovanja u nadolazećim godinama.

Alat za povećanje ponude stanova

Zakon o priuštivom stanovanju predviđa izgradnju i obnovu ukupno 20.200 stambenih jedinica, od čega se 8.000 novih stanova planira realizirati putem Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN). Dodatnih 9.000 stanova trebalo bi se staviti u funkciju priuštivog stanovanja aktivacijom praznih nekretnina.

Ministar Bačić naglasio je kako se učinci 'ne mogu očekivati preko noći', ali da je riječ o sustavnom procesu koji uključuje i Zakon o održavanju zgrada, porez na nekretnine te regulaciju najma stanova. Cilj je povećati broj stambenih jedinica na tržištu, aktivirati prazne stanove i potaknuti novu gradnju, čime bi se dugoročno zaustavio rast cijena nekretnina.

Za koga je sve ovo?

Pravo na potporu imat će građani s nižim prihodima, mladi do 45 godina, obitelji s djecom, osobe u deficitarnim zanimanjima, zaposleni u prekarnim oblicima rada te pripadnici vojske, policije i javnih službi. Uvjet je da nemaju u vlasništvu odgovarajuću stambenu nekretninu.

U zgradama namijenjenima priuštivom stanovanju 50 posto stanova morat će biti predviđeno za najam, a 50 posto za prodaju po cijenama formiranim na troškovnoj osnovi. Iznimka su manje zgrade do deset stanova, gdje će svi stanovi biti namijenjeni priuštivom najmu.

Po prvi put uvodi se i pojam 'mikro stambene jedinice', manjeg formata. Zamišljene su kao prijelazno rješenje za pojedince koji tek rješavaju svoje stambeno pitanje.