HEP gradi novu milijunsku elektranu u Osijeku! Više energije za grad, ali pogon na plin, vodik tek opcija

HEP priprema veliki natječaj vrijedan 6.210.000 eura za uslugu tehničkog projektiranja, odnosno izradu projektne dokumentacije za građevinsku dozvolu i ishođenje građevinske dozvole Kombi-kogeneracijskog postrojenja (KKP) Osijek. Riječ je o novoj, modernoj elektrani na prirodni plin koja će istodobno proizvoditi struju i toplinu za gradsko grijanje.

Postrojenje će biti smješteno unutar postojećeg Pogona TE-TO Osijek. Nova elektrana projektira se za električnu snagu do 85 MW i toplinsku snagu do 60 MW u kombiniranom, odnosno kogeneracijskom radu. U posebnom režimu, uz mimoilaženje parne turbine, planirano je da se toplinska snaga može povećati.

Velika prednost lokacije za realizaciju projekta je već izgrađena infrastruktura: prometnice, vodoopskrba i odvodnja te plinska, telekomunikacijska i elektroenergetska mreža. Postrojenje će se povezati i s postojećim centraliziranim toplinskim sustavom Osijeka, pa će se proizvedena toplina koristiti za grijanje grada, a prema potrebi i za tehnološku paru. Očekivani radni vijek novog postrojenja mora biti duži od 30 godina.

Iz istog goriva struja i toplina

Iza stručnog naziva kombi-kogeneracijsko postrojenje zapravo stoji princip kojim se energija goriva nastoji iskoristiti u nekoliko koraka. Prvo prirodni plin izgara u plinskoj turbini nominalne snage oko 60 MW, koja pokreće vlastiti generator električne energije. Vrući dimni plinovi koji nakon toga ostaju ne ispuštaju se odmah, nego se vode u kotao na otpadnu toplinu, gdje se njihovom energijom proizvodi para. Ta para pokreće drugu, parnu turbinu električne snage do 25 MW, također sa zasebnim generatorom.

Pri nazivnom opterećenju plinska turbina trebala bi davati oko 70 posto, a parna oko 30 posto ukupne snage KKP-a. Projekt predviđa neto električni stupanj učinkovitosti od 52 posto, dok bi ukupna neto učinkovitost pri istodobnoj proizvodnji struje i korisne topline trebala biti veća od 89 posto. Upravo je iskorištavanje topline koja bi inače ostala neiskorištena glavna prednost ovakvog tipa elektrane.

KKP Osijek | foto: ilustracija HEP / Magnific / Canova

Osnovno gorivo plin

Iako je riječ o tehnološki suvremenom i visokoučinkovitom postrojenju, osnovno planirano gorivo KKP-a Osijek bit će prirodni plin. Drugim riječima, ovo je termoenergetsko postrojenje u kojem se gorivo spaljuje kako bi se proizvele električna i toplinska energija.

Ukupna ulazna snaga goriva prema projektnom zadatku iznosit će oko 152 MJ/s, a proračuni potrošnje energenata izrađeni su uz pretpostavku maksimalno mogućih 8.000 sati rada godišnje. Plinska turbina ipak će biti projektirana tako da uz prirodni plin može suspaljivati vodik, i to do maksimalno 50 posto volumnog udjela u mješavini.

U sklopu KKP-a zato treba predvidjeti i stanicu za miješanje prirodnog plina i vodika, ali cjevovod kojim bi vodik dolazio do elektrane nije dio ovog glavnog projekta. To znači da mogućnost korištenja vodika postoji u tehničkom rješenju, ali iz projektnog zadatka ne proizlazi da će postrojenje od početka raditi s 50 posto vodika.

Ovdje treba reći da bi u ovom slučaju vodik u budućnosti mogao smanjiti oslanjanje postrojenja na prirodni plin. No koliko bi time KKP postao klimatski prihvatljiviji ovisit će ponajprije o načinu proizvodnje vodika. Ako je riječ o zelenom vodiku, proizvedenom elektrolizom vode korištenjem električne energije iz obnovljivih izvora, njegov ukupni klimatski otisak može biti znatno manji od prirodnog plina. Ako je vodik proizveden iz fosilnih goriva bez učinkovitog hvatanja CO₂, njegova ukupna klimatska korist može biti mnogo manja.

Mega građevinski zahvat

KKP Osijek nije samo nabava turbina, već složen građevinsko-energetski zahvat koji će se realizirati fazno. Prva faza obuhvaća glavni pogonski objekt s plinskom i parnom turbinom, generatorima i transformatorima, kotlovskim postrojenjem, centralnom komandom, elektropostrojenjem te sustavom odvođenja dimnih plinova.

Projekt uključuje i rashladne tornjeve, cjevovode, sustave pripreme tehnološke vode i obrade otpadnih voda te povezivanje s postojećim i gradnju dijela nove infrastrukture i prometnica. Za centralnu komandu predviđa se čelična konstrukcija sa spregnutim međukatnim konstrukcijama, dok će manje zgrade elektroopreme biti armiranobetonske ili izvedene od omeđenog ziđa, a konačna rješenja definirat će glavni projekt. Za armiranobetonske konstrukcije predviđen je najmanje beton razreda C25/30 i armatura B500B, dok se za manje objekte predviđa plitko temeljenje.

Prije gradnje morat će se ukloniti postojeća baraka i podzemno sklonište, a potrebno je i izmjestiti dio 110-kilovoltnog dalekovoda Osijek 2 – Beli Manastir koji prelazi preko buduće lokacije KKP-a. Uz napomenu kako će se samo izmještanje dalekovoda voditi kao zaseban projekt i nije obuhvaćeno glavnim projektom KKP-a.

KKP Osijek | foto: ilustracija HEP / Magnific / Canova

Ključni izvor topline

Novi KKP trebao bi postati jedan od ključnih izvora topline za Osijek, dok bi dio postojećih proizvodnih jedinica nakon njegove izgradnje ostao u hladnoj rezervi. Projektni zadatak navodi da bi nakon izgradnje KKP-a te novih parnih i vrelovodnih kotlova ukupna instalirana toplinska snaga na lokaciji TE-TO Osijek iznosila 204 MWt, nasuprot očekivanom toplinskom konzumu od 160 MWt.

Prije same gradnje, međutim, predstoji opsežan projektantski i upravni posao. HEP traži izradu glavnog projekta, potrebnih elaborata i istražnih radova, sigurnosnih HAZOP i SIL studija, reviziju projekta te konačno ishođenje građevinske dozvole. Za svaku fazu definiranu idejnim projektom odnosno lokacijskom dozvolom treba pripremiti zaseban glavni projekt i ishoditi zasebnu građevinsku dozvolu.

Projektanti će prije povezivanja novog postrojenja s postojećim objektima morati provesti i 3D skeniranje postojećih objekata i svih točaka budućih spojeva. Dok je ukupni rok predviđen za izradu glavnih projekata, ostale dokumentacije i ishođenje građevinskih dozvola 18 mjeseci od stupanja ugovora na snagu.