Hrvatska mijenja tržište električne energije: Moguć ugovor s više opskrbljivača i 'struja za sve'

Vlada je na 194. sjednici je usvojila Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije, čime se hrvatsko energetsko zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije te dodatno osnažuju stabilnost, otpornost i energetsku neovisnost države.

Predloženim izmjenama u hrvatski se energetski sustav, ističu iz Vlade uvode fleksibilniji ugovorni modeli koji kupcima pružaju bolju prilagodbu i cjenovnu sigurnost, a posebna je pozornost posvećena najugroženijim građanima. Novi zakon tako eksplicitno zabranjuje isključenje električne energije za najranjivije skupine stanovništva. Istodobno, značajno se pojednostavljuju procedure i uklanjaju administrativne kočnice za dijeljenje energije proizvedene iz obnovljivih izvora na lokalnoj razini.

Novi modeli ugovora i zaštita

Jedna od važnijih promjena odnosi se na širenje mogućnosti izbora ugovora o opskrbi električnom energijom, s ciljem da kupci lakše upravljaju rizikom promjene cijena. Zakonskim izmjenama dodatno se uređuju ugovori s fiksnom cijenom i ugovori s dinamičnim određivanjem cijene električne energije, čime se hrvatsko zakonodavstvo prilagođava novom europskom modelu tržišta.

Kupcima se omogućuje i kombiniranje različitih vrsta ugovora, odnosno istodobno sklapanje više ugovora o opskrbi električnom energijom ako su na mjernom mjestu ispunjeni potrebni tehnički uvjeti. Time bi potrošači dio svoje potrošnje mogli zaštititi fiksnom cijenom, dok bi drugi dio mogli prilagođavati tržišnim kretanjima i razdobljima nižih cijena.

Opskrbljivačima se istodobno nameću dodatne obveze povezane s upravljanjem rizicima kako bi se smanjila mogućnost da snažni poremećaji veleprodajnih cijena ugroze njihovo poslovanje i kupce. Namjera zakonodavca je iskustva energetske krize pretočiti u sustav koji bi trebao biti otporniji na buduće cjenovne šokove.

Foto: Mirovina.hr

Energetsko siromaštvo

Poseban dio izmjena posvećen je zaštiti kupaca koji se nalaze u energetskom siromaštvu ili pripadaju ranjivim skupinama. Novi okvir predviđa snažnije mehanizme kojima bi se trebalo spriječiti da takvi građani zbog financijskih teškoća ostanu bez električne energije.

Zakon pritom uređuje zaštitu od obustave isporuke električne energije za kategorije kupaca koje ispunjavaju propisane uvjete. Time pitanje energetskog siromaštva više nije samo predmet socijalnih mjera, nego postaje izravno povezano s pravilima funkcioniranja tržišta električne energije.

Promjene su dio šire europske reforme nastale nakon naglog rasta cijena energenata i potrebe za jačom zaštitom krajnjih potrošača. U praksi će važnost novih pravila uvelike ovisiti o kriterijima prema kojima će se utvrđivati tko ostvaruje pravo na takvu zaštitu te o njihovoj provedbi.

Dijeljenje električne energije

Jedna od sadržajno najvećih novosti odnosi se na dijeljenje električne energije, odnosno mogućnost da se energija proizvedena na jednom mjestu koristi i na drugim mjernim mjestima pod uvjetima propisanim zakonom. Takav model posebno je važan za razvoj lokalne proizvodnje iz obnovljivih izvora, energetskih zajednica te građana i poduzetnika koji raspolažu vlastitim proizvodnim postrojenjima.

Predviđa se i korištenje mjerenja iza obračunskog mjernog mjesta, što otvara dodatne mogućnosti za organiziranje proizvodnje, potrošnje i dijeljenja energije unutar pojedinih objekata i lokalnih sustava. Cilj je ukloniti dio regulatornih i administrativnih prepreka koje su dosad ograničavale širu primjenu takvih modela u Hrvatskoj. Tako bi proizvedena električna energija trebala postati dostupnija za lokalnu potrošnju, umjesto da se odnos proizvođača i potrošača promatra isključivo kroz klasičnu predaju energije u mrežu.

Foto: Unsplash

Mreže ograničenog kapaciteta

Važne promjene predložene su i kod priključenja novih proizvodnih i potrošačkih postrojenja na elektroenergetsku mrežu, što je posljednjih godina postalo jedno od ključnih pitanja razvoja obnovljivih izvora. Operatorima sustava omogućuje se primjena fleksibilnih ugovora o priključenju u slučajevima u kojima nije moguće odmah osigurati puni traženi kapacitet.

Takav priključak može sadržavati zajamčeni, odnosno fiksni dio kapaciteta, ali i fleksibilni dio čije korištenje ovisi o stvarnom stanju i raspoloživosti mreže. Time se otvara mogućnost priključenja projekata koji bi prema dosadašnjem pristupu morali čekati izgradnju ili značajno pojačanje mrežne infrastrukture.

Fleksibilni priključak, međutim, ne znači da investitor u svakom trenutku može koristiti puni instalirani kapacitet, jer operator u određenim okolnostima može ograničavati korištenje fleksibilnog dijela. Riječ je stoga o kompromisu između potrebe za bržim priključivanjem novih energetskih projekata i tehničkih ograničenja postojeće prijenosne i distribucijske mreže.

Transparentnost

S problemom priključenja izravno je povezana i nova obveza veće transparentnosti operatora prijenosnog i distribucijskog sustava. Operatori će morati redovito objavljivati detaljnije informacije o raspoloživom kapacitetu mreže za priključenje novih korisnika.

Podaci bi trebali obuhvatiti i informacije o zahtjevima za priključenje te mogućnostima korištenja fleksibilnih ugovora o priključenju. Predviđeno je i objavljivanje kriterija na temelju kojih operatori izračunavaju raspoložive kapacitete, što bi investitorima trebalo omogućiti kvalitetniju procjenu izvedivosti projekta prije pokretanja dugotrajnog postupka.

Takva transparentnost posebno je značajna za projekte sunčanih i vjetroelektrana, baterijskih spremnika te velikih potrošača čija realizacija ovisi o stanju mreže na konkretnoj lokaciji. Objavljivanje podataka samo po sebi neće povećati fizički kapacitet mreže, ali bi trebalo smanjiti neizvjesnost i omogućiti učinkovitije planiranje ulaganja.

Ušteda struje | Foto: PIxabay

Fleksibilnost i smanjenje vršnog opterećenja

Izmjene dodatno naglašavaju važnost fleksibilnosti potrošnje kao alata za stabilnije upravljanje elektroenergetskim sustavom. Umjesto da se na rast potrošnje odgovara isključivo izgradnjom novih proizvodnih i mrežnih kapaciteta, dio opterećenja može se premještati u razdoblja kada je mreža manje opterećena ili kada postoji višak proizvodnje.

U tom kontekstu uređuju se mehanizmi nabave usluga fleksibilnosti i smanjenja vršnog opterećenja kojima operatori mogu učinkovitije upravljati sustavom. Veću ulogu tako dobivaju aktivni kupci, agregatori, spremnici energije i drugi sudionici sposobni brzo povećati ili smanjiti svoju potrošnju odnosno predaju energije.

Takvi mehanizmi postaju posebno važni s rastom udjela sunčanih i vjetroelektrana, čija proizvodnja ovisi o vremenskim uvjetima i ne može se u potpunosti prilagođavati trenutnoj potrošnji. Dugoročno bi razvoj tržišta fleksibilnosti trebao smanjiti potrebu za dijelom skupih mrežnih intervencija i omogućiti učinkovitije korištenje već izgrađene infrastrukture.

Dugoročni ugovori za stabilnije cijene

Zakon dodatno otvara prostor za širu primjenu dugoročnih ugovora o kupnji električne energije, poznatih kao PPA ugovori, koji imaju sve važniju ulogu na europskom energetskom tržištu. Takvi ugovori proizvođaču omogućuju da unaprijed osigura kupca za električnu energiju tijekom duljeg razdoblja, dok kupac dobiva veću predvidljivost budućih troškova energije.

Posebno su zanimljivi velikim industrijskim potrošačima koji žele smanjiti izloženost kratkoročnim oscilacijama tržišnih cijena i istodobno osigurati energiju iz obnovljivih izvora. Za investitore u nove elektrane dugoročni ugovor može predstavljati važan element financijske održivosti projekta jer osigurava predvidljiviji budući prihod.

Europska reforma tržišta električne energije upravo takve ugovore prepoznaje kao jedan od instrumenata smanjenja ovisnosti krajnjih cijena o kratkoročnim poremećajima na veleprodajnom tržištu. Hrvatski zakon izmjenama stvara regulatorni okvir za njihovu širu primjenu i uklanjanje prepreka koje bi mogle ograničavati njihovo ugovaranje.