Hrvatska bauštela debelo ispod prosjeka: Plaće manje za 261 euro, a neoporezivi dodaci tek simbolika

Plaće u Hrvatskoj nastavljaju snažno rasti, no iza nacionalnog prosjeka kriju se velike razlike među djelatnostima. To posebno dolazi do izražaja u građevinarstvu, gdje, istina, primanja rastu dvoznamenkastom stopom, ali još uvijek osjetno zaostaju za ukupnim prosjekom.

Tako je prosječna neto plaća u građevinarstvu u lipnju 2026. iznosila 1.294 eura, odnosno 261 euro manje od hrvatskog prosjeka. Dok je bruto plaća dosegnula 1.802 eura. Istodobno je neto plaća u sektoru na godišnjoj razini porasla 11,4 posto, a bruto 13,3 posto.

Razlike po djelatnostima

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u lipnju iznosila 1.555 eura, a bruto 2.184 eura. Na godišnjoj razini neto primanja porasla su 7,7 posto, a bruto 8,8 posto, što pokazuje da je rast u građevinarstvu bio osjetno brži. Ipak, građevinska neto plaća ostala je 16,8 posto ispod ukupnog prosjeka, a bila je i 51 euro niža od medijalne neto plaće u Hrvatskoj, koja je iznosila 1.345 eura.

Razlike u primanjima među zaposlenima pritom su velike. Četvrtina zaposlenih u Hrvatskoj imala je neto plaću do 1.027 eura, dok je granica za četvrtinu najbolje plaćenih bila 1.794 eura. Za ulazak među deset posto zaposlenih s najvećim primanjima trebalo je dosegnuti najmanje 2.370 eura neto. Prosječna građevinska plaća tako se nalazi ispod sredine ukupne distribucije plaća, unatoč tome što trenutačno raste znatno brže od nacionalnog prosjeka.

DZS statistika | foto: screen shot DZS

Plaće rastu, ali jaz ostaje velik

DZS za travanj, svibanj i lipanj navodi prosječne neto plaće u građevinarstvu od 1.287, 1.287 i 1.294 eura. Prosjek drugog tromjesečja tako je iznosio 1.289 eura, uz godišnji rast od čak 11,1 posto. Bruto plaće u ta tri mjeseca iznosile su 1.793, 1.790 i 1.802 eura, a tromjesečni prosjek bio je 1.795 eura, odnosno 13,1 posto više nego u istom razdoblju 2025.

Podaci pokazuju da se rast ne može pripisati samo jednom mjesecu. U travnju je godišnji rast neto plaće u građevinarstvu iznosio 11,8 posto, u svibnju 10,1 posto, a u lipnju 11,4 posto. Bruto plaće istodobno su rasle 14,1 posto u travnju, 11,9 posto u svibnju i 13,3 posto u lipnju.

Usporedba s ostatkom gospodarstva pokazuje koliko je taj tempo zapravo snažan. Dok je neto plaća u građevinarstvu u lipnju na godišnjoj razini porasla 11,4 posto, hrvatski prosjek povećan je 7,7 posto. Građevinske neto plaće tako su rasle 3,7 postotnih bodova brže od nacionalnog prosjeka. Kod bruto plaće razlika je još izraženija – rast u građevinarstvu iznosio je 13,3 posto, prema 8,8 posto na razini svih djelatnosti.

Ulaganje u eurima | Foto: Canva

I satnica osjetno ispod prosjeka

Slična slika vidi se kod plaće po satu. Neto satnica u građevinarstvu u lipnju iznosila je 7,30 eura, prema 8,72 eura na razini Hrvatske. To je 1,42 eura, odnosno oko 16,3 posto manje od ukupnog prosjeka. Bruto satnica od 10,16 eura bila je 2,09 eura ili oko 17 posto ispod nacionalnog prosjeka od 12,25 eura.

I satnice, međutim, rastu. Neto satnica u građevinarstvu bila je u lipnju 6,4 posto viša nego godinu ranije, dok je bruto satnica porasla 8,3 posto. Na razini cijelog drugog tromjesečja rast neto satnice iznosio je 11,1 posto, a bruto 13,1 posto.

Žene u građevini imaju viši prosjek

Zanimljiv detalj otkrivaju podaci o plaćama prema spolu. U drugom tromjesečju prosječna neto plaća žena zaposlenih u građevinarstvu iznosila je 1.417 eura, a muškaraca 1.275 eura. Ženski prosjek bio je tako 142 eura, odnosno oko 11 posto viši. U lipnju je prosječna neto plaća žena iznosila 1.418 eura, a muškaraca 1.280 eura.

Razlika postoji i kod bruto plaća. Žene su u drugom tromjesečju u građevinarstvu prosječno primale 2.004 eura bruto, a muškarci 1.772 eura. DZS pokazuje i da je bruto satnica žena u građevini bila 13,7 posto viša od muške, što je najveća takva prednost žena među četiri djelatnosti u kojima žene imaju višu prosječnu bruto satnicu.

Svakako treba reći ako ovi podaci ne znače da žena i muškarac koji rade isti posao na hrvatskoj baušteli imaju toliku razliku u plaći. Riječ je o prosjecima svih zaposlenih žena i muškaraca u sektoru, na koje utječu struktura zaposlenosti, zanimanja i radna mjesta koja obavljaju.

žene u građevini | foto: Magnific

Neoporezivi primici neiskorišteni

Za ukupna primanja radnika važni su i neoporezivi primici, a građevinarstvo i prema tom pokazatelju zaostaje za prosjekom. U lipnju su iznosili 196 eura po primatelju, dok je prosjek svih djelatnosti bio 272 eura. Kada se računaju prema svim zaposlenima koji su primili plaću, u građevinarstvu je riječ o 129 eura, prema 221 euru na nacionalnoj razini.

Najnoviji podaci tako pokazuju dvije naizgled suprotne tendencije. Građevinske plaće još su osjetno ispod hrvatskog prosjeka, ali jaz pokušavaju nadoknaditi dvoznamenkastim stopama rasta. Nastavi li se takav tempo, razlika bi se mogla postupno smanjivati, no trenutačno prosječnih 1.294 eura neto pokazuje da građevina, unatoč snažnom rastu plaća, još mora voditi skupu borbu za radnike.