Analiza prometnog faksa: Ovo su najprometnije ceste u državi, jednom prođe 100.000 vozila na dan

U Hrvatskoj se zbog prevelike opterećenosti pojedinih pravaca često najavljuju projekti proširenja postojećih ili izgradnje novih cesta. Uz to, frekventne pravce treba redovito održavati kako infrastruktura ne bi postala opasnost za putnike.

Nekoliko je pravaca na području Republike Hrvatske koji ipak značajnije 'odskaču' po prometnoj opterećenosti, a podatke je s nama podijelio Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Iako ne postoji službena analiza na ovu temu, dekan Marko Šoštarić dostavio nam je glavne podatke iz brojih baza s kojima Fakultet raspolaže pa je i prokomentirao moguća rješenja za preopterećenost cesta. Nekoliko prometnica u glavnom gradu frekventnije su od svake autoceste.

Tri najprometnije ceste - u Zagrebu

Prvo i osnovno, treba istaknuti razliku između dva načina brojanja prometa. Zbog znatnog povećanja prometne opterećenosti na nekim pravcima tijekom ljetnih mjeseci, razlikuju se prosječni godišnji dnevni promet (PGDP) i prosječni ljetni dnevni promet (PLDP), dva ključna pokazatelja opterećenja cestovne infrastrukture. 

Iz podataka s kojima raspolaže Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, gleda li se prvi način brojanja prometa, dekan Šoštarić tumači kako se 'najveća prometna opterećenja bilježe u gradovima, odnosno u urbanim zonama'. Naravno, to su područja u kojima promet ne 'staje' van ljetne sezone, već funkcioniraju tijekom cijele godine. Od svega nekoliko pravaca koje se može izdvojiti po visokoj prometnoj frekventnosti, prva 'mjesta' zauzima Grad Zagreb. 

Najopterećenije prometnice u državi su zagrebačke avenije, gdje pravac Slavonska-Ljubljanska avenija u nekim danima bilježi više od 100.000 vozila dnevno. Slijedi Avenija Dubrovnik u Novom Zagrebu, kojom u prosjeku kroz godinu dnevno prođe između 75.000 i 80.000 vozila dnevno.

Po istom kriteriju brojanja prometa, tek na trećem mjestu je Zagrebačka obilaznica s prosječnim godišnjim dnevnim prometom između 50.000 i 65.000 vozila i ljetnim između 60.000 i 75.000 vozila. Pritom, najopterećenija dionica između čvorova Zagreb zapad i Lučko prema podacima Hrvatskih autocesta danas bilježi više od 80.000 vozila dnevno, a u ljetnim vršnim danima i do 89.000.

'Nema jednoznačnog rješenja'

Nadalje, uzimajući u obzir oba kriterija brojanja prometa, uz obilaznicu Zagreba je državna cesta D8 kroz splitsku aglomeraciju, na kojoj kod Stobreča prolazi 59.470 vozila dnevno, ljeti 65.364, a na pojedinim lokacijama i više. Na toj je razini i Riječka obilaznica, s oko 37.000 do 44.000 vozila dnevno izvan sezone te 45.000 do 56.000 vozila dnevno tijekom ljeta, ovisno o dionici, podijelio je s nama dekan FPZ-a Šoštarić. 

Kako je spomenuo dekan osvrćući se za pojedine spomenute pravce i na brojke ljeti, kod trasa koje postaju opterećene u sezoni broj vozila značajno će se povećati. S druge strane, u Zagrebu će na nekima od najopterećenijih trasa brojke biti prilično ujednačene tijekom cijele godine. Baš stoga, ne postoji jednoznačno rješenje za preopterećene prometnice, ističe. 

- Dogradnja kapaciteta opravdana je tamo gdje je potražnja trajno iznad kapaciteta i gdje je udio tranzita visok, ali sama po sebi ne rješava problem. Novi trak se u pravilu brzo popuni, a zagušenje se samo premjesti na sljedeće usko grlo. Zato je učinkovit odgovor uvijek sinergija više mjera, od infrastrukturnih preko organizacijskih poput upravljanja prometom, naplate i kontrole brzine, do mjera prometne politike koje preraspodjeljuju putovanja među različtim oblicima prijevoza, objašnjava Marko Šoštarić.

Odgovor uvijek željeznica

Gleda li se Zagreb, navodi, ključno pitanje, ali i rješenje ostaje kako što veći broj sudionika u prometu - konkretno, vozača - potaknuti na što učestalije korištenje javnog prijevoza. Zbog sve većeg broja svakodnevnih međugradskih putovanja smatra da bi željeznica napravila najveću promjenu. 

- Okosnica tog sustava trebala bi biti željeznica, prije svega za korisnike koji u Zagreb svakodnevno dolaze iz okolnih gradova i naselja, jer upravo ti prigradski tokovi danas najviše opterećuju ulazne pravce i obilaznicu. Unutar gradskog područja tu ulogu preuzimaju tramvaj i autobus, integrirani sa prigradskom i gradskom željeznicom kroz zajedničku tarifu, usklađene vozne redove i intermodalna čvorišta s parkiralištima na kojima se automobil ostavlja i nastavlja javnim prijevozom (Park&Ride), komentira Šoštarić. 

Slično rješenje predlaže i za sve veće gradove u Hrvatskoj poput Splita, Rijeke ili Osijeka.

- Cestovni kapaciteti u urbanim područjima jednostavno ne mogu zadovoljiti rastući broj automobila jer prostorna ograničenja ne dopuštaju da se ceste proširuju u nedogled, pa se veći dio putovanja mora preusmjeriti na javni prijevoz i druge oblike mobilnosti, ističe.

Željeznica je uvijek odgovor | foto: Pexels

Samo je jedno trajno rješenje

Za samu Zagrebačku obilaznicu, jedan od najopterećenijih pravaca u državi, komentira da bi proširenje svakako trebalo doprinijeti većoj sigurnosti i povećati propusnu moć. Ipak, budući da su na obilaznici čvorovi 'uska grla', napominje da će 'učinak dogradnje ovisiti i o njihovoj rekonstrukciji'. I u ovom slučaju dugoročno predlaže odvajanje tranzitnog prometa. 

- Na primjer, promet koji iz istočne Hrvatske ide prema Dalmaciji, a koji danas nema alternativu osim prolaska kroz zagrebački čvor. To znači sagledati alternativne pravce i povezati autocestovnu mrežu cestama niže kategorije, primjerice brzom cestom od Popovače preko Sisak i Petrinje do Slunja i Ogulina, čime bi se dio tranzita zadržao južno od Zagreba te rasteretili obilaznica i dionica A1 između Zagreba i Karlovca, predlaže dekan Fakulteta prometnih znanosti.

Kao trajno rješenje vidi kombinaciju ciljane dogradnje i rekonstrukcije čvorova, suvremenog upravljanja prometom i naplatom, izmještanja tranzita na alternativne koridore ali, prije svega - snažnijeg javnog prijevoza sa željeznicom kao okosnicom kako u putničkom prijevozu tako i u prijevozu tereta.