Atraktivni pulski Muzil prolazi put od pokušaja privatizacije do otvaranja javnosti

Poluotok Muzil, koji je ujedno i gradska četvrt u Puli, prema planu iz 2018. godine trebao je ići u privatizaciju. Međutim, dolaskom nove pulske vlasti izgleda da Muzil neće postati ekskluzivni turistički resort jer se sada razmatraju drugačiji načini njegove preobrazbe u javnu gradsku zonu, čime bi bio dostupan široj javnosti. Novi gradonačelnik je Filip Zoričić koji je došao na tu poziciju s nezavisne liste.

Vojna tradicija u Puli ostavila je brojne prostorne tragove poput vojnih utvrda i drugih fortifikacija, a te spektakularne građevine danas predstavljaju izuzetan potencijal za prenamjenu i ključne točke budućeg razvoja Pule, stoji u prostorno programskoj studiji Muzila iz 2013. godine.

Jedna od takvih lokacija je i pulski poluotok Muzil koji administrativno pripada Mjesnom odboru Stoja te se proteže na ukupnoj površini od 170 hektara. Krase ga grandiozne utvrde Marie Louise i Muzil, pogled na poznati Nacionalni park Brijuni, predstavlja zapadni ulaz u pulsku luku te se nalazi u neposrednoj blizini samog centra Pule.

Ipak se radi se o većinom šumskom, neizgrađenom području koji bi dolaskom nove pulske vlasti konačni mogao ugledati svjetlo dana.

Prenamjena Muzila

Ovaj tajni poluotok na jugu Istre tako bi se uistinu mogao nakon više od 150 godine otvoriti za javnost. Međutim, prenamjena Muzila ne bi slijedila projektni plan kojim se ovakvo prirodno i kulturno dobro u cijelosti željelo ponuditi privatnim investitorima te pretvoriti u ekskluzivni turistički resort s hotelima, golf igralištem, marinom i sl.

– Plan kojim se htjelo Muzil pretvoriti u turistički resort s 2 500 kreveta, golfom, apartmanskim zgradama i sličnim sadržajima odbacujemo, kao i ideju da se taj poluotok u cijelosti ponudi privatnim investitorima za realizaciju takvih sadržaja, kaže za Jutarnji list nova predsjednica Gradskog vijeća Pule Dušica Radojčić iz Možemo.

Radojčić dodaje da je bitno očuvati i unaprijediti prirodu Muzila, valorizirati kulturnu baštinu, a objekte koji već postoje obnoviti i staviti u funkcije koje su gradu potrebne. Smatra da je Muzil, uz Pragrande, jedan od glavnih lokaliteta grada Pule u prilagodbi klimatskim promjenama koji je potrebno maksimalno iskoristiti u tu svrhu, a ne uništavati prekomjernom izgradnjom.

Borba protiv privatizacije i turistifikacije

Građani Pule već se godinama bore protiv privatizacije i turistifikacije Muzila, a promjena vlasti koja se dogodila u svibnju ove godine može označiti kraj takvim oporbenim inicijativama.

U planiranju prenamjene bivšeg vojnog područja stoga moraju sudjelovati razni akteri – država kao trenutni vlasnik područja, institucije koje se bave zaštitom kulturne i povijesne baštine, izvoditelji radova te građani Pule, čime se izbjegava prostorno planiranje “odozgo” i otvara slobodni prostor javnosti koji ima dugoročno pozitivne posljedice – kako za prirodu tako i za same građane.

Pomno planiranje Muzila

Radojčić za Jutarnji list naglašava da ovakav izuzetno vrijedan kompleks u novoj Upravi vide bez megalomanske infrastrukture te navodi da je sve sadržaje potrebno pomno planirati i to u skladu s nadolazećim problemima povezanima s klimatskim promjenama.

Završava u optimističnom tonu pa kaže da je nova pulska administracija već stupila u kontakt s nadležnim ministarstvima koji su spremni podržati takvu ideju i otvoriti Muzil za javnost, uz prijeko potrebno očuvanje njegove prirodne ljepote i valorizaciju povijesne dimenzije.