Šest tona teška kupola iz 19. stoljeća oštećena u potresu vraćena na Cvjetni trg
Zagrepčani su s oduševljenjem dočekali povratak slavne povijesne kupole na svoje mjesto. Kupola teška šest tona, koja je pretrpjela ozbiljna oštećenja u zagrebačkom potresu, vraćena je na toranj crkve Preobraženja Gospodnjeg na Cvjetnom trgu. Obnova ovog povijesnog simbola grada duguje se vještini i predanosti restauratorskog poduzeća Kipar Jovičić d.o.o., koja je zaslužna i za njezino precizno vraćanje na vrh crkve. Kupolu iz 19. stoljeća autorizirao je veliki zagrebački arhitekt Hermann Bollé, a repliku Radivoje Jovičić. Obnova je trajala više od godine dana.
Kupola s tornja crkve Preobraženja Gospodnjeg oštećena u zagrebačkom potresu je nakon obnove duže od godine dana vraćena na svoje mjesto. Zahvaljujući restauratorskom poduzeću Kipar Jovičić d.o.o. na čelu s Radivojem Jovičićem, šest tona teška kupola opet se smjestila na Cvjetni trg.
Postupak vraćanja kupole tekao je na način da su najprije obnovljenu kupolu vezali paukom kako bi je 150-tonskom dizalicom premjestili s mjesta na kojem su godinu dana radili na njezinoj obnovi. Dolaskom na Cvjetni trg, pauka su razgradili te premjestili dizalicu u položaj s kojeg može kupolu dići na toranj. Pauka su kvalitetno vezali za nosače kupole te ju podigli na njezin originalni položaj, prenosi Jutarnji.hr.
Raskošnu bakreno-zlatnu kupolu iz 19. stoljeća izvorno je autorizirao veliki austrijski i zagrebački arhitekt Hermann Bollé koji je, između ostalog, autor Arkada na Mirogoju i zagrebačke katedrale. Repliku autorizira Radivoje Jovičić, a trenutno radi na izvođenju još nekoliko ovakvih kupola.
– Dvije barokne kupole na Palmotićevoj se rade i sada su na oko 70 posto dovršene. Sve je i dugo trajalo zbog tehnoloških problema, jer moderni bakar je krući i sklon je da popuca pri iskucavanju kompliciranih baroknih figura, a ima ih 24 tipa po 16 istovjetnih, dakle preko 400 figura u bakru, navodi Jovičić te dodaje da se jedna kupola izvodi i u Remetama.
Nakon potresa se kupola na Cvjetnom trgu nagnula za sedam pa za 14 centimetara jer su popucale nosive konstrukcije. Skinuta je odmah nakon Nove godine. Ispostavilo se da je konstrukcija bila u lošem stanju, a u dijelu nasjeda i istrulila. Kupola je bila izuzetno opasna za prolaznike, nagnuta prema jugoistoku, odnosno prema brončanom spomeniku Petra Preradovića.
U maniri obnavljanja kulturno-povijesnih spomenika, pogledajte ovdje kako izgleda obnova dvorca Erdödy u Kerestincu vrijedna tri milijuna eura.