Zakašnjeli rokovi: Što kada kasni sufinancirana obnova zgrade javne namjene?
Zagrebačka obnova od 2020. godine goruća je tema. Medije redovito preplavljuju vijesti o obnovi starih i izgradnji novih objekata, te se već proslavila uspješna provedba obnova nekih zgrada javne namjene. U centru Zagreba teško su oštećene konstrukcije velikog broja zgrada. Značajni dio fonda zgrada javnog sektora i dalje je pod skelama. Najviše skela u uskom je centru grada, ali kakvo je stanje nešto dalje? Naša kolegica u prolazu pored osebujnog dvorišta ALU-a na Tuškancu uočila je nešto neobično. Cjelovita obnova ove zgrade trebala bi završiti u rujnu ove godine, a oko zgrade nema baš nikakvih znakova radova. I ako su radovi u tijeku, zapitali smo se – što je s ostalim zgradama javne namjene i što ako su istekli rokovi obnove, a ona nije dovršena?
obnova Zagreb | Foto: Bauštela.hr
U jednom od najraskošnijih i najpoželjnijih zagrebačkih naselja, Tuškancu, na adresi Jabukovac 10, okružena zelenilom smjestila se zgrada Nastavničkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti. Sastoji se od tri dijela – najstarije bivše Majstorske radionice Antuna Augustinčića, dograđenog istočnog bloka i istočnog volumena.
Galerija 35 Fotografija
Otvori
Objekt ima suterenski, prizemni, katni i pokrovni dio te obojena pročelja koja označavaju različita razdoblja u kojima je zgrada nastajala. Međutim, u potresu je objekt pretrpio ozbiljna oštećenja, zbog čega stoji zapušten. Radi oštećenja od kojih je najozbiljnije ono na spojnom mostu između dvije zgrade, planirani su zahvati konstrukcijske i cjelovite obnove.
No, na ploči na kojoj se nalaze informacije o obnovi, a može ju se uočiti s unutarnje strane otvorene dvorišne ograde zgrade, kao predviđeni rok završetka provedbe cjelovite obnove zgrade naveden je 10. rujna 2024. godine. Iako djeluje kao da se na zgradi obnova nije krenula izvoditi. Potaknuti ovim primjerom, prošetali smo strogim centrom grada kako bismo pogledali barem neka aktivna gradilišta obnove.
Što su o obnovi rekli iz Grada?
Iz Grada Zagreba, na upit o obnovama koje su u tijeku kao aktualne obnove javnih zgrada istaknuto je nekoliko. Naveli su obnovu Umjetničkog paviljona, s rokom završetka obnove do 30. lipnja 2026. godine vrijednosti 21.975.950,36 eura sufinancirana sredstvima EU te obnovu zgrada Gornjogradske gimnazije i Prve ekonomske škole. I Gornjogradska gimnazija i Prva ekonomska škola završetak obnove očekuju krajem studenog ove godine.
obnova Umjetnički paviljon | Foto: Bauštela.hr
Zatim su se osvrnuli i na obnovu Specijalne bolnice za plućne bolesti u Rockfellerovoj 3 (s datumom završetka 11. prosinca 2024. godine), kao i Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Kukuljevićevoj 11, za koju je rok završetka obnove 31. ožujka 2025. godine. Za sva četiri spomenuta objekta, obnova je u tijeku. Dodali su kako je na Muzeju za umjetnost i obrt koji je dugo bio pod skelama završena konstrukcijska obnova, dok je na toj zgradi krenula provedba cjelovite obnove.
– Glavni rok koji se odnosi na dovršetak projekta obnove financiranog iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka je 30. lipnja 2026. Dok traje obnova svi djelatnici se bave svojim poslovima u okviru muzejske djelatnosti, rečeno nam je, te je napomenuto kako je Arheološki muzej svoj postav otvorio, dodali su.
Stanje u Centru
Šetnjom gradom naišli smo na brojne zgrade koje su u potpunosti ili djelomično prekrivene skelama. Odmah smo potvrdili trajanje obnove Umjetničkog paviljona na adresi Trg kralja Tomislava 22, jednom od najviše izloženih mjesta u gradu, na samom početku Lenucijeve potkove. Za velebno zdanje, predviđen je kraj obnove za nešto manje od dvije godine, kako nam je rečeno iz grada. Potom smo došli do zgrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, potpuno prekrivene skelama, otvorenih prozora na gradilištu zaštićenom ogradom.
Na zgradi su stajale informacije kako je za izvedbu projektne dokumentacije i provedbu mjera zaštite zgrade Palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti zadan rok provedbe operacija od 7. travnja 2020. godine do 30. lipnja 2023. godine, a EU sredstva za sufinanciranje obnove iznosila su ukupno 84.347.426,96 kuna. Slijedila je zgrada Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koja se također obnavlja i za koju je obnova vrijedna 158.679.120,00 kuna prijavljena iz Fonda solidarnosti EU, do 9. kolovoza.
obnova centar Zagreba | Foto: Bauštela.hr
U obnovi je, dalo se zaključiti po stanju na terenu, bila i zgrada Ministarstva unutarnjih poslova, za koju je početak radova bio prijavljen 30. siječnja 2023., a obnova također sufinancirana iz Fonda solidarnosti. Zatim smo došli do Palače Vranyczany-Dobrinović na adresi Strossmayerov trg 12, za koju se izrada projektne dokumentacije te mjera zaštite trebala provesti u predviđenom vremenskom razdoblju između 12. veljače i 30. svibnja prošle, 2023. godine.
Na Gornjem gradu naišli smo na Državni hidrometeorološki zavod koji je u punom jeku cjelovite obnove, no nismo pronašli informacije o obnovi. Dok je ispred Palače Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch bila ploča na kojoj je za izradu projektne dokumentacije provedbe mjera zaštite bilo predviđeno razdoblje od 30. rujna 2022. do 30. lipnja 2023., a palača izgleda kako izgleda – prilično zanemareno.
Fond solidarnosti istekao
Zanimalo nas je što dakle ako je rok provedbe konstrukcijske ili cjelovite obnove prošao, a obnova nije završena? Budući da je riječ o velikom fondu zgrada koje se obnavljaju, a za sektor je dobro poznat manjak educirane radne snage, kašnjenje nije tako neobično, ali u pitanju su sredstva sufinanciranja. Gube li se ona?
Iz Grada Zagreba stigao je odgovor u kojem su objasnili situaciju vezano za iskoristivost Fonda solidarnosti. Kako su rekli, rok za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti EU za troškove konstrukcijske, odnosno obnove vraćanja u prijašnje stanje istekao je 30. lipnja 2023. godine. Ako pak radovi do tog roka nisu bili dovršeni, troškovi se nastavljaju financirati iz sredstava korisnika i/ili iz državnog proračuna. Isto su potvrdili i iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pa su se osvrnuli i na ulogu NPOO-a.
obnova centar Zagreba | Foto: Bauštela.hr
– Obnova zgrada javnog sektora započela je financiranjem iz Fonda solidarnosti EU-a koji je kao instrument namijenjen prvenstveno za povratak u ispravno radno stanje. Međutim, u slučaju obnove nakon potresa za najveći broj zgrada takav pristup ne bi bio dao optimalno rješenje te su se osigurala dodatna sredstva iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka (NPOO) i državnog proračuna kako bi zgrade obnovili uz primjenu načela „Obnoviti bolje“ (eng. Build Back Better) s ciljem povećanja seizmičke otpornosti zgrada i njihove energetske učinkovitosti, naveli su.
Praćenje i odgovorna tijela
Troškovi cjelovite obnove financiraju se iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost, za koji je krajnji rok razdoblja prihvatljivosti svih troškova do 30. lipnja 2026. godine. Ako je ugovoreno razdoblje trajanja projekta kraće od navedenog datuma, korisnik i nadležna tijela mogu sklopiti Dodatak (aneks) postojećem ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava, kojim će se produljiti rok provedbe projekta najkasnije do 30. lipnja 2026. godine, pojašnjeno je iz Grada.
Nakon razdoblja prihvatljivosti troškova, sve troškove prema uvjetima kakvi su potpisani ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava snosi sam korisnik, nadovezali su se. Što se rokova tiče, definirani su regulativom pojedinog fonda, a dok je rok iz FSEU bio 30. lipnja prošle godine, rok za završetak projekta financiranih iz NPOO-a drugi je kvartal 2026. godine.
– Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, naime, u ovom je procesu Nacionalno koordinacijsko tijelo odgovorno za uspostavu procedura i praćenje cjelokupne apsorpcije, pojasnili su, dok pojedina Tijela odgovorna za provedbu financijskog doprinosa (TOPFD) provode pojedinačne operacije. Za projekte na području grada Zagreba TOPFD-i su nadležna ministarstva, i to u sektoru kulture i zdravstva su Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo zdravstva, a za projekte u sektoru obrazovanja, uz Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, TOPFD i Grad Zagreb, opisali su iz Ministarstva uloge i odgovornosti pojedinih tijela u obnovi.
Državni hidrometeorološki zavod | Foto: Bauštela.hr
Obnova ide dalje
Cijelo vrijeme, upozorili su iz Grada, korisnici su u redovitoj komunikaciji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, kao i svim drugim nadležnim tijelima pa se redovito prati napredak u provedbi projekata odnosno izvedbi radova, kao i o ispunjenju indikatora iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te se o njima izvještava. Također, dodali su, kontinuirano se poduzimaju sve radnje kako bi se provedba projekata odvila u zadanim rokovima.
K tome, Vlada RH je 28. lipnja 2023. godine donijela Odluku o nastavku financiranja projekata započetih iz Fonda Europske unije iz sredstava državnog proračuna. Samim time, produženi su i rokovi kako bi se, nakon uspješno iskorištenih svih raspoloživih sredstava iz FSEU osigurao završetak započetih projekata.
– Vezano uz projekte iz FSEU, na području Grada Zagreba ugovoreno je 512 operacija ukupne vrijednosti 2,46 milijardi eura od čega je do sada isplaćeno gotovo 1 milijarda eura. Od 512 operacija 137 se odnose na projekte cjelovite obnove čije se financiranje nastavlja sredstvima NPOO-a, a upravo te operacije se odnose na obnovu javnih zgrada u sektoru obrazovanja, zdravstva te mjera zaštite kulturne baštine. Od 137 projekata cjelovite obnove, 97 trenutno izvodi građevinske radove, a 16 operacija je već završeno, dok je ostalih 24 u različitim fazama projekta, rečeno je iz Ministarstva.
Zaključili su kako navedeni podaci ukazuju na to da obnova teče neometano i bez velikih zastoja te da se može očekivati završetak u skladu s propisanim rokovima.
Koji su radovi u planu za obnovu zgrade Gradske štedionice pročitajte ovdje.
